- Kolona Marša mira krenula je jutros iz kampa Liplje.
- Marš mira Nezuk-Potočari održava se svake godine u znak sjećanja na ubijene, koji su 1995. pokušavali doći na slobodnu teritoriju, tada pod kontrolom Armije BiH.
– Učesnici Marša mira krenuli su iz Liplja kod Zvornika na drugu etapu puta do Potočara.
Osjetan je pad temperature u odnosu na jučerašnji dan, tokom kojeg je padao kratkotrajan pljusak.
Učesnici su odlučni da uprkos kiši nastave jednu od najzahtjevnijih etapa.
Tokom dana će proći Kamenicu, mjesto na kojem su brojne spomen ploče žrtvama genocida u Srebrenici, danas poznato i kao Dolina grobnica, jer je na tom području otkriveno više masovnih grobnica.
Jedan od najtežih dijelova trase je i uspon na planinu Udrč, na kojoj su pripadnici VRS-a pripremali zasjede i otvarali vatru na Bošnjake koji su bježali ka slobodnoj teritoriji.
Među učesnicima koji dolaze iz Bosne i Hercegovine, regije i svijeta su i preživjeli koji su 1995. prošli istom stazom, kako bi spasili živote.
U poslijepodnevnim satima trebali bi stići u Mravinjce, čime će biti okončan drugi dan 21. Marša mira.
– Predsjednik pododbora Marša mira Suljo Čakanović potvrdio je Al Jazeeri da trasa kretanja učesnika neće biti promijenjena zbog obilnih padavina.
“Otežano jeste ali učesnici izdržavaju. Nema odustajanja, imaju volju da izdrže sve nedaće”, kazao je Čakanović.
– Kolona je već stigla u mjesto Glode.
Maratonci krenuli jutros iz Goražda prema Žepi i Potočarima sa simboličnom porukom mira
U organizaciji Atletskog kluba Goražde, sa platoa Memorijalne šume 8.372 na Posestri, jutros je krenuo jubilarni 10. maraton mira Goražde – Žepa – Srebrenica, kojim se obilježava 30. godišnjica genocida u Srebrenici.
I na ovaj način godinama simbolično povezuje tri nekadašnje zaštićene zone UN-a, koje su dijelile sličnu sudbinu, a maraton je već odavno dio zvaničnog programa obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici.
Putem dugim 180 kilometara preći će jedanaest maratonaca te biciklisti Udruženja za promociju brdskog biciklizma Nature Riders.
“Nastavljamo našu tradiciju njegovanja sjećanja i na ovaj način nosimo jednu snažnu poruku u ime svih građana Goražda i BPK, da ne smijemo zaboraviti genocid i kroz šta smo sve i mi prošli. Odajemo počast našim žrtvama polaganjem cvijeća na spomen obilježja u Goraždu, a večeras ćemo to učiniti u Žepi i sutra u Potočarima. Naša je želja da se ovaj tradicija nastavi i da ovaj maraton bude još masovniji”, kaže predsjednik AK Goražde Zaim Šuman.
Dodaje da svake godine dominiraju posebne emocije prilikom ulaska u dolinu bijelih nišana u Potočarima.
“Svaki put idemo sa osjećajem tuge i uzavrelim emocijama svjesni da se i nama u Goraždu ovo moglo desiti, a želja nam je naravno da se nikada i nikome ne ponovi Srebrenica. Upravo za to ovaj maraton i nosi simboličnu poruku mira”, kazao je Šuman.
Goraždanima se pridružio i Midhat Purić iz Travnika kako bi istrčao maraton.
“Osjećaj je neopisiv je bila mi je želja da trčim ovaj maraton mira od Goražda do Srebrenice i hvala ovim divnim ljudima što su me prihvatili. Nadam se da će sve proteći u najboljem redu”, kazao je Purić.
Učesnike maratona Goražde – Žepa – Srebrenica iz kompleksa Memorijalne šume 8.372 ispratili su predstavnici Muftijstva goraždanskog i članovi Mreže mladih.
Motociklisti krenuli iz Bihaća ka Srebrenici u znak sjećanja na žrtve genocida
Iz Bihaća je jutros krenuo memorijalni moto maraton “Bihać – Srebrenica”, kojim motociklisti odaju počast žrtvama genocida u Srebrenici počinjenog u julu 1995. godine.
Više od 300 bajkera iz Unsko-sanskog kantona okupilo se na startu ovog maratona sjećanja i dostojanstva.
Tokom vožnje kroz brojne bosanskohercegovačke gradove, očekuje se da će se koloni priključiti još na stotine motociklista iz drugih dijelova zemlje i dijaspore, tako da bi do dolaska u Potočare broj učesnika mogao dostići brojku od oko 1.500.
Za mnoge učesnike, put prema Srebrenici je više od puta – to je čin odavanja počasti, način da se oda počast nevinim žrtvama i da se pošalje jasna poruka: zlo koje se dogodilo ne smije se zaboraviti, niti ponoviti bilo gdje.
Motoriste su na Gradskom trgu ispratili predstavnici gradske i kantonalne vlasti, poželjevši im sretan put uz poruku “Da se nikad ne zaboravi i ne ponovi Srebrenica”.
Krsmanović: Negiranje genocida je produženi genocid
Ove godine bit će obilježeno 30 godina od kako je u genocidu u Srebrenici ubijeno 8.372 Bošnjaka. Direktor Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine Strajo Krsmanović u izjavi za Fenu tim povodom je naglasio da je ono što se desilo prije tri decenije nepopravljivo.
Krsmanović naglašava da živote niko ne može vratiti i sa tim se, na žalost, mora živjeti. Teško da će pravda, smatra on, ikada biti zadovoljena, ali makar su glavni nalogodavci sankcionisani.
“Ono što je istinska drama jeste odsustvo bilo kakve želje za pomirenjem od strane onih u čije ime je genocid počinjen. Vlastodršci, nasljednici zločinaca, negiraju genocid, siju novo sjeme mržnje i izazivaju nove podjele među običnim ljudima. Zbog svega toga je negiranje genocida produženi genocid. U ime onih koji su nam pokušali ubiti prošlost, istupaju neki koji bi da nam ubiju budućnost. Bojim se da ćemo i sa tim morati živjeti duže nego smo se nadali. Zato pamćenje koje branimo sjećanjem i istinom mora poslužiti mladoj generaciji da osnaži i sebi trasira put pomirenja, put znanja i put slobode. Ovaj teški i tužni jubilej nosićemo u sebi kao živu ranu sve dok razum ne prevlada. Kad tad…”, podvukao je Krsmanović.
Opća skupština UN-a usvojila je prošle godine Rezoluciju kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici te osuđuje negiranje genocida i veličanje osuđenika za ratne zločine.
Trial International: Trideseta godišnjica genocida u Srebrenici, preživjeli još tragaju za pravdom
Trial International Ured u Bosni i Hercegovini već 15 godina radi na unaprjeđenju statusa preživjelih ratnih zločina pružajući im besplatnu pravnu pomoć pred domaćim i međunarodnim tijelima i mehanizmima zaštite ljudskih prava te zagovarajući zakonodavne promjene s ciljem uspostavljanja pravde za žrtve ratnih zločina.
Iako je rat u BiH okončan prije 30 godina, još uvijek svi ratni zločini nisu procesuirani pred pravosuđem, a počinitelji su nedostupni pravosudnim organima jer žive izvan BiH.
Kako se navodi u saopćenju, u drugim slučajevima oni koji su odslužili zatvorsku kaznu, po izvršenju kazne veličaju se kao heroji u njihovim lokalnim zajednicama što stvara atmosferu podjele, negiranja i glorifikacije.
Genocid u Srebrenici jedan je od najtežih ratnih zločina počinjenih u 20. stoljeću, a širenje kulture sjećanja i memorijalizacije zadaća je institucija, udruženja preživjelih i budućih generacija.
“Trideset godina nakon genocida u Srebrenici, bol i borba preživjelih nisu prestali. Iako je međunarodna pravda učinila značajne korake, mnogi odgovorni još uvijek izbjegavaju suočavanje s pravosudnim institucijama, a žrtve čekaju istinu i priznanje. Kao društvo, ne smijemo dozvoliti da poricanje i nekažnjivost postanu norma. Trial International ostaje posvećen borbi za pravdu, podršci preživjelima i očuvanju kulture sjećanja, jer samo istina može biti temelj trajnog mira i dostojanstva” kazala je voditeljica programa Trial International Ureda u BiH Klaudia Kuljuh.
Kada Hotić, potpredsjednica udruženja Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa i preživjela genocida u Srebrenici istaknula je da još uvijek postoji potreba za pronalaskom masovnih grobnica.
“Sve je manje i manje onih koji znaju za grobnice, neki još uvijek šute, a oni koji su počinili genocid, oni ga negiraju. Treba da prestanu negirati, da prihvate istinu. Istina je jedina lijek za sve. Obilježavanje služi da se sjećamo ubijenih, da se sjećamo patnji, da se okrenemo normalnom životu” istaknula je Hotić poručujući mladima da im ovo bude pouka da nikad ne dozvole da budu zavađeni.
Saliha Đuderija iz Instituta za nestale navodi da se u BiH nakon rata još uvijek traga za više od 7.000 osoba, no da je do sada pronađeno skoro 80 posto od ukupnog broja nestalih, što je jedinstven slučaj u svijetu.
Od 2021. godine Trial International Ured u BiH ima sklopljen memorandum s Memorijalnim centrom Srebrenica sa zajedničkim ciljem unaprjeđenja procesa tranzicijske pravde.
Kako je kazala glasnogovornica MC Srebrenica, Almasa Salihović, kultura sjećanja na genocid u Srebrenici je utemeljena na “činjenicama i svjedočanstvima preživjelih te je kao takva presudna za očuvanje historijske istine o genocidu u Srebrenici i za izgradnju društva koje se suočava s prošlošću, a ne bježi od nje”.
Hasan Nuhanović, autor nekoliko autobiografskih knjiga i preživjeli genocida u Srebrenici, navodi da ni 30 godina nakon jula 1995. “bol i sjećanja ne jenjavaju i ne blijede”.
“Kada je u pitanju krivična pravda, što je i osnovna misija organizacije Trial International, preživjeli su svjesni da je značajan broj pojedinaca odgovornih za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine procesuiran, da je sudski utvrđena istina zabilježena i da kao takva nikada ne može biti osporena. Preživjeli učestvuju u procesu postizanja krivične pravde i kao oni čiji glas upozorava da se taj proces mora nastaviti, i kao svjedoci u postupcima krivičnog gonjenja. To je težak teret koji preživjeli na sebi nose tri dekade” naveo je Nuhanović koji smatra da unatoč historijskom revizionizmu, veličanjem presuđenih ratnih zločinaca, preživjeli ne gube nadu da će nove generacije u zemlji i regionu odrastati u ambijentu koji uvažava dignitet žrtava, saopćeno je iz Trial International.
Tabuti s posmrtnim ostacima žrtava genocida u Srebrenici ispraćeni iz Visokog
Posmrtni ostaci sedam žrtava genocida počinjenog u Srebrenici u julu 1995. godine ispraćeni su danas iz Visokog prema Potočarima gdje će se klanjati 11. jula klanjati kolektivna dženaza.
U prisustvu građana Visokog, izbjeglica iz Srebrenice i drugih danas je iz kruga JU Gradska groblja Visoko ispraćena tužna povorka sa sedam tabuta koji će vječni smiraj pronaći u petak u Memorijalnom centru u Potočarima.
Radi se o posmrtnim ostacima žrtava genocida koji su pronađeni na različitim lokacijama, a u identifikacionom centru u Tuzli nalazi se više od 50 identifikovanih posmrtnih ostataka.
