Nazif Gljiva o smjeni urednice BHR1: Kad ukineš pjesmu Branioci Sarajeva, ukinuo si cijelu jednu epohu

Nazif Gljiva o smjeni urednice BHR1: Kad ukineš pjesmu Branioci Sarajeva, ukinuo si cijelu jednu epohu

Enisa Hajdarević-Šojko, urednica na BH Radiju 1, sankcionirana je jer je radila svoj posao. Ni manje ni više od toga. Njen nadređeni Dejan Kerleta, direktor BH Radija 1, navodno potaknut prigovorima slušatelja smijenio je Hajdarević-Šojko jer se usudila predstaviti stvaralački opus Nazifa Gljive onakvim kakav on jeste.

Direktor BHR1 stavio je van snage ovlaštenje kojim je Enisa Hajdarevi-Šojko ovlaštena da mijenja urednika Muzičkog programa Samira Ćulića.

Zasmetao je onaj dio Gljivinog stvaralaštva vezan za ratni period, patriotske pjesme koje su dobro poznate Sarajlijama, ali i publici u cijeloj BiH. Konkretno, u eter “nije smjela” otići – Branioci Sarajeva. 

Narodna na BH Radiju 1, kako se zove emisija, ovog puta za temu je imala 45 godina rada i stvaralaštva Nazifa Gljive i ta priča o njemu trebala je biti emitovana u tri nastavka po sat vremena. Dvije emisije su emitovane a posljednja treba biti emitovana danas u 17 sati. Da li će, ni Gljivi nije poznato. Niko ga zvanično sa BH Radija 1 o tome nije obavijestio. 

– Hajdarević-Šojko tamo radi godinama. Radi i tu predivnu emisiju. Pozvala me i rekla da će napraviti dvije emisije o mome radu, pa je to na kraju ipak ispalo tri emisije, jer ima toliko dobrih pjesama, više od 500 kompozicija. Bio sam u studiju, snimali smo, šalili se, ja sam na svoj način objašnjavao kako smo to Halid i ja putovali kroz to vrijeme, opisivao diskografske podvige, obaranje rekorda… Nikad bolju emisiju o meni niko u životu nije napravio. Puštane su ljubavne pjesme, ništa viška nije bilo, ništa manjka – objašnjava Nazif Gljiva za Faktor. 

Treći nastavak, kako kaže, je snimljen i trebao bi biti emitovan danas, a da li će, vidjet ćemo. 

– Ona je prošlu emisiju završila sa pjesmom Branioci Sarajeva. To je tamo nekoj zasmetalo pa je napravila halabuku i onda je taj momak, taj direktor Kerleta, mlad levat, se zaletio u ofsajd i poder’o sam sebe bez ikakve veze – kaže Gljiva. 

Ta “neka kojoj je zasmetalo” navodno je bivša direktorica BH Radija 1 Pejka Medić, koja je i prema nezvaničnim informacijama koje ima Gljiva, navodno napravila zbrku i potaknula Kerletu da odreagira. 

– Govorila valjda vidi šta ti rade i tako to. I on naletio na priču – dodaje Gljiva.

Što se same pjesme tiče…

– Vidite, kad ukineš pjesmu Branioci Sarajeva, ukinuo si cijelu jednu epohu, priču o napadu na Sarajevo, četiri godine opsade. S tom pjesmom su ljudi faktički ginuli da bi spasili brata, sestru, dijete. Oni ne shvataju to, huškaju jedni druge. Sve to skupa nema veze s mozgom.

Ništa sporno nema u toj pjesmi, ali su našli ti koji su se bunili spornim ono “Neprijatelj svako mi je ko Bosnu ne voli, za nju se ne bori”. Znači, ja ako živim u Srbiji nju ću voljeti, za nju se boriti. Tako je i ovo. Mi umjetnici ne možemo nikoga mrziti. Htio ne htio moraš voljeti svakoga jer od tih ljudi živiš. Nema govora da je to nacionalizam, da smo nacionalisti, to može tako smatrati samo neka budala, neki ludaci. Mi volimo i Beograd i Zagreb. Takvi smo.

A ne pričaju šta oni rade, šta pjevaju njihovi pjevači – zaklat ćemo muslimane, ubit ćemo ovoga, onoga. Oni pojedinačno u pjesmama nabrajaju koga će smaknuti. E to je suludo! – kaže Gljiva. 

Pojašnjava da pjesma Branioci Sarajeva govori i posvećena je svima koji su branili opkoljeni grad, a u opkoljenom gradu su bili stanovnici svih nacionalnosti, grad su i branili ljudi svih nacionalnosti, među kojima i Srbi. 

– Opkoljeno je bilo 300.000 ljudi, minirano sve, nemaš kud pobjeći. Oni su nas granatirali, ubijali snajperima… I mi, umjetnička četa smo pomagali ranjene. Svašta je bilo. Imali su svi zadatke u ratu i mi smo imali i taj da pjevamo, da hrabrimo narod i borce. Ta pjesma je bila kao neka vodilja, zvali su je “pjesma svih ratova”. Ona je napravljena za sve narode, tu nema nikakve dileme, ja kao autor stojim iza toga. I šta ja više tu mogu?! Sad se osjećamo kao siročadi u svojoj zemlji jer nema niko da nas brani kad se dese ovako neke neugodnosti. Ovo je za mene neugodnost. 

Državna radio-televizija ima i nesrazmjerno zapošljavanje na rukovodećim pozicijama. Recimo, na rukovodećim pozicijama od npr. 30, njih 25 je iz RS-a. I to smo dozvolili. Nije problem, svi smo raja, idemo dalje, to su mladi ljudi… Dodik stalno spominje razdruživanje, svašta rade, svašta pjevaju i ne bih ja sad ulazio u politiku, ali nije uopće ovaj (Kerleta op. a.) to trebao uraditi. Bezveze ga narod na društvenim mrežama dere k’o ovcu – kaže Gljiva.

Ponavlja da je pjesma koja je zasmetala patriotska pjesma, ne iskazuje mržnju prema bilo kome, pjeva o odbrani grad i nedužnih civila. 

– Pa nismo mi otišli u Čačak, Užice, Beograd i napali, opkolili, nego su nas napali. A prije toga JNA minirala sve, nisi mogao nigdje otići, kao da smo zaključani. Ali, mi opet na sve načine gledamo da bude lijepo svima, a oni sve gori i gori. Glupo je.

To je državna radio-televizija, znači i moja. Emisija je imala lijep zadatak, baš je ispalo glupo sve ovo – kaže Gljiva. 

Dodaje i to da “ako biste sankcionirali nekog zbog pjesme, prvo sud tu pjesmu mora zabraniti”. 

– Ako je tako, onda pjesma više ne može da se vrti. Ovako je to kulturna baština i nemate pravo zabraniti i drastično kažnjavati urednicu. To je baš neprimjereno – objašnjava sagovornik Faktora

Previous Bosanski istraživači konstruisali kapilarni elektrolizer za skladištenje energije u obliku vodika
Next Glavaš: Nadamo se da Barbarez u Bosni i Hercegovini može napraviti ono što je Kek uradio u Sloveniji

You might also like

RIJEČ

Simboli Srbije – obrnuta ruska zastava, romejski orao, bosanski ljiljan

Tekst ‘Srpski simboli’ autora Damjana Pavlice Državni simboli predstavljaju željene vrednosti. Funkcija im je da obuhvate sve građane. Sadašnji simboli Srbije vezani su prevashodno za crkvu i monarhiju. Nije jedini

NAŠI DANI

Spomenik “Cvijet Srebrenice” i spomen-soba bit će postavljeni u sjedištu UN-a

Usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici na sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija ne donosi nešto epohalno niti nama niti bilo kome ovdje, ali je bitno da smo zatvorili jedan ciklus

RIJEČ

Mesić: Politika se mora voditi u Bosni i Hercegovini, u glavnom gradu Sarajevu

Bivši predsjednik, premijer te predsjednik Sabora Republike Hrvatske Stjepan Mesić u intervjuu za Glas Amerike je komentirao odnos hrvatske politike prema Bosni i Hercegovini, kao i miješanje politike zapadnih susjeda