Nekropola sa stećcima Borak, Burati (Rogatica)

Nekropola sa stećcima Borak, Burati (Rogatica)

Brojnost stećaka važan je pokazatelj kretanja u društvu srednjovjekovne Bosne XIV i XV vijeka.

Po brojnosti stećaka prvo mjesto zauzimaju opštine Nevesinje i Konjic sa 3000 do 4000 primjeraka, odnosno Rogatica sa 2628 stećaka.

Na nekropoli Borak u Buratima, kod Rogatice, evidentirano je 212 stećaka; 101 ploča, 18 ploča sa postoljem, 61 sanduk, 14 sanduka sa postoljem, 2 sljemenjaka, 1 sljemenjak sa postoljem i 15 fragmenata.

Fotografija korisnika/ce Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika.

Od ukupnog broja na 7 stećaka su zastupljeni ukrasi sa motivima ljiljana, ruke koja drži mač, krsta, polujabuke, raznih životinja, te motivima lova, dvojnih spirala i polumjeseca. Motivi su rađeni u vidu plitkog i visokog reljefa.

Fotografija korisnika/ce Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika.


Ova nekropola je u sastavu serijske nominacije stećaka – srednjevijekovnih nadgrobnih spomenika, uvrštena na listu UNESCO-a.

Izvor: Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika

Previous Na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu izoliran bosanski soj virusa SARS-CoV-2
Next U kontekstu Rezolucije o poštivanju žrtava fašističkih režima i pokreta: Podsjećanje na dvostruki genocid nad Bošnjacima

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

Veliki kralj Bosne dobija spomenik u glavnom gradu bosanske države!

Konkursna komisija stručnog žirija za izradu idejnog rješenja spomenika bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića proglasila je najboljim tri učesnika konkursa kojima će biti dodijeljene nagrade. Bosanski umjetnik, kipar i profesor Stijepo

BAŠTINA

Obilježavanje 133. godine postojanja Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine obilježava 133. rođendan te je tim povodom otvoren od 10 do 21 sat uz besplatan ulaz, javlja AA. Iz Muzeja su ranije podsjetili na neprekidnu

BAŠTINA

Dibek i ćuskija 150 godina čuvaju tajnu tucane kahve (Video)

Tradiciju Mušine tucane kahve dugu 150 godina, održava Hajrudin Burek Banča sa sinovima, koji u svojoj radnji na Baščaršiji svakodnevno prži i tuca kahvu čiji opijajući miris mami domaće i strane