„Procjenjuje se da se ispod planine Majevice nalazi 1,5 miliona tona litijevog karbonata, 94 miliona tona magnezijevog sulfata i 17 miliona tona bora“, piše austrijski Standard.
Austrijski list Standard piše da se ljudi u selima blizu Majevice već nekoliko godina plaše da bi strane kompanije mogle iskopavati litij i druge sirovine, tim prije što su već provedena istražna bušenja.
Procjenjuje se, piše dalje list, da se ispod Majevice nalazi 1,5 miliona tona litijevog karbonata, 94 milijuna tona magnezijevog sulfata i 17 milijuna tona bora.
Standard podsjeća da je švicarska rudarska kompanija Arcore AG dobila dozvolu za istražno bušenje.
„Međutim, otpor stanovništva i lokalnih političara raste”, piše Standard i podsjeća da je 2023. godine osnovano udruženje “Čuvari Majevice” „jer se rudnik nalazi u blizini Lopara, grada s oko 3.000 stanovnika. Postoji i zabrinutost da bi rijeke Gnjica i Janja mogle biti onečišćene.”
„Prema planovima, iskopavanje bi trebalo započeti 2028. godine. Arcore i kanadsko-njemačka kompanija Rock Tech Lithium prošle su godine sklopili sporazum o zajedničkom ulaganju. Arcore će litijem opskrbljivati tvornicu za preradu Rock Tech u Gubenu u Njemačkoj, blizu Berlina. Njemačka automobilska industrija trebala bi se opskrbljivati litijem za 500.000 električnih vozila godišnje”, piše Standard, prenosi DW.
„Planirani rudnik na Majevici ima i političku komponentu. Jer najmoćniji čovjek u entitetu Republika Srpska, šef SNSD-a Milorad Dodik, se nada međunarodnoj političkoj podršci ovom projektu”, piše Standard.
List podsjeća da je Dodik na listi sankcija Njemačke, Velike Britanije, Austrije, Litvanije, Poljske i Slovenije, te da je donedavno bio sankcioniran od strane SAD, ali su mu te sankcije ukinute na osnovu „dogovora sa američkim predsjednikom Donaldom Trumpom”.
List tvrdi da je Dodik, između ostalog, “Trumpu ponudio sporazum o eksploataciji mineralnih sirovina po uzoru na Ukrajinu, što je značilo pristup ključnim sirovinama u zamjenu za podršku”.
Dalje se u tekstu navodi da Majevica nije jedina planina koju međunarodna preduzeća imaju na oku kako bi crpila sirovine.
„Na Ozrenu, na primjer, problem su ležišta nikla. Ali i ovdje su se protiv toga udružile lokalne inicijative”, navodi Standard.
„Hoće li se neki od projekata realizirati ovisi o jednom ključnom uvjetu: razjašnjenju državnog vlasništva”, piše Standard i o ovom problemu u BiH dodaje:
„One snage, koje žele oslabiti ili uništiti državu, žele da državna imovina pripadne dvjema konstitutivnim entitetima, dok druge žele da pripada cijeloj državi. Sve dok ovo pitanje ostane neriješeno, ne mogu se izdati rudarske dozvole”, rezimira Standard.
Špekulacije o pritisku na visokog predstavnika
U tekstu se potom tvrdi slijedeće: “Američka vlada pod vodstvom Donalda Trumpa želi što prije razjasniti pitanje državnog vlasništva. Jer američke kompanije žele izgraditi plinovod i tri plinske elektrane kako bi Bosnu i Hercegovinu učinile ovisnom o američkom LNG-u.”
Potom se špekulira da „stoga nije isključeno da će pritisak na Crishocka (v.d. visokog predstavnika u BiH – op. red.) u nekom trenutku postati toliko jak da će iskoristiti svoje ovlasti u Bonnu kako bi “razjasnio” državnu imovinu bez demokratske odluke u parlamentu. EU, koja se protivi američkim planovima za plinovod jer su u suprotnosti s energetskom tranzicijom, u ovoj situaciji čini se relativno nemoćnom.”
„Američki planovi za plin su direktno povezani s interesima evropskih i međunarodnih tkompanija za sirovine. Denis Žiško, stručnjak za energetiku u Aarhuskom centru, kaže: “Većina potencijalnih rudnih područja za sirovine nalazi se na državnom teritoriju. Ako se državna imovina dodijeli entitetima, bojimo se da će i područja s potencijalnim rudarskim projektima biti rasprodana””, piše Standard.
„Iz otpora prema iskorištavanju sirovina i straha od onečišćenja okoliša, širom zemlje sada se pojavila mreža političkih pokreta. Pokreće je duboko nepovjerenje prema administraciji i političkim elitama. Ljudi smatraju da su korumpirani političari uvijek spremni mijenjati zakone kako bi se obogatili i da se ekološki standardi ne ispunjavaju jer su vlasti, odgovorne za njih, infiltrirane političkim interesima. I vjerovatno nisu daleko od istine”, stoji u tekstu.
List potom navodi primjer općine Jezero, nedaleko od izvora rijeke Plive, konstatirajući da je ovdje „strah posebno veliki”.
„Australska kompanija Lykos Metals (ili Yugo Metals) između dubokih zelenih planina i izvora ledene vode traži zlato, srebro, bakar, olovo, cink i barit. Na početku istražnog bušenja, ljudima je obećan prosperitet, ali onda je riječno korito postalo sivo. Sada su mnogi zabrinuti da bi njihove rijeke, Pliva i Vrbas, koje opskrbljuju regiju pitkom vodom, mogle biti zagađene”, piše Standard.
Dalje se u tekstu govori o primjeru Vareša „gdje kanadska kompanija Dundee Precious Metals iskopava metale od 2023. godine”: „Zemljište na kojem se nalazi rudnik u blizini Vareša također je većim dijelom u državnom vlasništvu. Federacija BiH je ipak izdala dozvole. Međutim, nedostajale su potrebne dozvole za krčenje šuma”, piše Standard.
Potencijalni zdravstveni rizici
To je, prema ocjeni lista, međutim, sada najmanji od problema.
„Povišene koncentracije olova u krvi radnika i stanovnika otkrivene su više puta. Trenutno nije moguće utvrditi potječe li olovo iz novog rudnika ili je posljedica desetljeća rudarske aktivnosti. Povišene koncentracije olova mogu oštetiti živčani sistem i mozak. A u Varešu se upravo iskopavaju olovo, cink i srebro”, piše list.
„Osim potencijalnih zdravstvenih rizika, lokalne zajednice imaju malo koristi od rudnika: dobivaju samo dva eura po toni iskopane rude. Međutim, rudnik podržavaju strani diplomati u zemlji. Mnogi stanovnici Vareša također su sretni što ovdje ponovno ima radnih mjesta i razvoja”, piše list, te navodi da organizacije za zaštitu životne sredine i lokalno stanovništvo zahtijevaju da Dundee Precious Metals i vlada osiguraju poštovanje zdravlja ljudi i okoliša.
„Hoće li pritisak civilnog društva biti dovoljan? To će biti presedan za poštivanje zakona i ekoloških standarda u drugim rudarskim projektima”, zaključuje se na kraju teksta.
Očekivana proizvodnja u rudniku Vareš u 2026. od 105.000 do 130.000 unci ekvivalenta zlata
