Izraelski premijer Benjamin Netanyahu kaže da je na historijskoj i duhovnoj misiji i snažno podržava viziju “Velikog Izraela”. Ova vizija, tvrdi on, uključuje okupirane palestinske teritorije i dijelove Jordana, Libana, Sirije i Egipta.
U intervjuu za izraelski kanal i24 , koji je 12. augusta 2025. objavio The Times of Israel , Netanyahu je sebe opisao kao osobu na „historijskoj i duhovnoj misiji“ i rekao da se osjeća „veoma“ povezanim s idejom Velikog Izraela.
Na pitanje da li njegova misija predstavlja jevrejski narod ili širu generacijsku svrhu, odgovorio je: „Na misiji sam generacija… Dakle, ako pitate da li smatram da je ovo historijska i duhovna misija, odgovor je da.“
Termin “Veliki Izrael” prvi put se pojavio nakon Šestodnevnog rata u junu 1967. godine, kada je Izrael okupirao Istočni Jerusalem, Zapadnu obalu, Gazu, Sinajsko poluostrvo i Golansku visoravan. I dalje se koristi za opisivanje političkih vizija koje uključuju ove teritorije.
Prošlog januara, izraelsko Ministarstvo vanjskih poslova objavilo je na jednoj od svojih elektronskih platformi navodnu mapu s natpisom koji izmišlja izraelsku historiju koja datira hiljadama godina unazad, u skladu s ponovljenim hebrejskim tvrdnjama o “jevrejskom kraljevstvu” koje uključuje dijelove okupirane palestinske teritorije, Jordan, Liban, Siriju i Egipat, prenosi MEMO.
Izrael pregovara o mogućem preseljenju Palestinaca iz Gaze u Južni Sudan
Izrael pregovara s Južnim Sudanom o mogućnosti preseljenja Palestinaca iz Pojasa Gaze u ratom razorenu istočnoafričku zemlju, što je dio širih izraelskih napora da olakša masovnu emigraciju s teritorije koju je 22-mjesečna ofanziva protiv Hamasa ostavila u ruševinama.
Šest osoba upoznatih sa situacijom potvrdilo je razgovore za Associated Press. Nije jasno koliko su daleko napredovali razgovori, ali ako se provedu, planovi bi se svodili na premještanje ljudi iz jedne ratom opustošene zemlje koja je u opasnosti od gladi u drugu i izazvali bi zabrinutost u vezi s ljudskim pravima.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu kaže da želi ostvariti viziju američkog predsjednika Donalda Trumpa o preseljenju velikog dijela stanovništva Gaze putem onoga što Netanyahu naziva “dobrovoljnom migracijom”. Izrael je predložio slične prijedloge za preseljenje drugim afričkim zemljama.
„Mislim da je ispravna stvar, čak i prema zakonima ratovanja kakve ja poznajem, dozvoliti stanovništvu da ode, a zatim svom snagom krenuti protiv neprijatelja koji je ostao tamo“, rekao je Netanyahu u utorak u intervjuu za i24 i izraelsku TV stanicu. Nije spomenuo Južni Sudan.
Palestinci, grupe za ljudska prava i veći dio međunarodne zajednice odbacili su prijedloge kao plan za prisilno protjerivanje, što predstavlja kršenje međunarodnog prava.
Za Južni Sudan, takav sporazum bi mogao pomoći u izgradnji bližih veza s Izraelom, sada gotovo neprikosnovenom vojnom silom na Bliskom istoku. To je također potencijalni put prema Trumpu, koji je u februaru pokrenuo ideju o preseljenju stanovništva Gaze, ali se čini da je odustao posljednjih mjeseci.
Izraelsko ministarstvo vanjskih poslova odbilo je komentirati, a ministar vanjskih poslova Južnog Sudana nije odgovorio na pitanja o razgovorima. Glasnogovornik američkog State Departmenta rekao je da ne komentira privatne diplomatske razgovore.
Egipat se protivi prijedlozima za preseljenje Palestinaca iz Gaze
Joe Szlavik, osnivač američke lobističke firme koja radi s Južnim Sudanom, rekao je da su ga južnosudanski zvaničnici informirali o razgovorima. Rekao je da izraelska delegacija planira posjetiti zemlju kako bi ispitala mogućnost uspostavljanja kampova za Palestince tamo. Nije određen poznati datum posjete. Izrael nije odmah odgovorio na zahtjev za potvrdu posjete.
Szlavik je rekao da će Izrael vjerovatno platiti za improvizirane kampove.
Edmund Yakani, koji vodi grupu civilnog društva u Južnom Sudanu, rekao je da je o pregovorima razgovarao i sa zvaničnicima Južnog Sudana. Četiri dodatna zvaničnika upoznata sa diskusijama potvrdila su da se pregovori održavaju pod uslovom anonimnosti jer nisu ovlašteni da o njima javno razgovaraju.
Dvojica zvaničnika, obojica iz Egipta, izjavili su za AP da mjesecima znaju za izraelske napore da pronađe zemlju koja će prihvatiti Palestince, uključujući i kontakte s Južnim Sudanom. Rekli su da su lobirali u Južnom Sudanu protiv prihvaćanja Palestinaca.
Egipat se oštro protivi planovima za preseljenje Palestinaca iz Gaze, s kojom dijeli granicu, strahujući od priliva izbjeglica na vlastitu teritoriju.
AP je ranije izvještavao o sličnim razgovorima koje su Izrael i SAD pokrenuli sa Sudanom i Somalijom, zemljama koje se također bore s ratom i glađu, te separatističkom regijom Somalije poznatom kao Somaliland. Status tih razgovora nije poznat.
Južnom Sudanu, koji se suočava s financijskim problemima, potreban je svaki saveznik.
Szlavik, kojeg je Južni Sudan angažovao da poboljša odnose sa Sjedinjenim Državama, rekao je da su SAD svjesne razgovora s Izraelom, ali da nisu direktno uključene.
Južni Sudan želi da Trumpova administracija ukine zabranu putovanja u zemlju i sankcije nekim južnosudanskim elitama, rekao je Szlavik. Već je prihvatio osam osoba koje su bile uhvaćene u masovnim deportacijama administracije, što je možda bio pokušaj pridobijanja njihove naklonosti.
Trumpova administracija je vršila pritisak na brojne zemlje da pomognu u olakšavanju deportacija.
„Južni Sudan, koji se suočava s financijskim problemima, treba svaki saveznik, financijska dobit i diplomatska sigurnost koju može dobiti“, rekao je Peter Martell, novinar i autor knjige o toj zemlji „Prvo podignite zastavu“.
Izraelska obavještajna agencija Mossad pružala je pomoć Južnosudancima tokom njihovog višedecenijskog građanskog rata protiv arapske vlade u Kartumu, uoči nezavisnosti 2011. godine, navodi se u knjizi.
Na pitanje da li postoji ikakav ugovor o quid pro quo sa Južnim Sudanom, State Department je rekao da se odluke o izdavanju viza donose “na način koji daje prioritet održavanju najviših standarda nacionalne sigurnosti SAD-a, javne sigurnosti i provođenju naših imigracijskih zakona”.
Iz jedne zone sukoba pogođene glađu u drugu
Mnogi Palestinci bi možda željeli napustiti Gazu, barem privremeno, kako bi izbjegli rat i krizu gladi koja graniči s glađu. Ali oni su odlučno odbacili svako trajno preseljenje iz onoga što smatraju sastavnim dijelom svoje nacionalne domovine.
Boje se da im Izrael nikada neće dozvoliti povratak i da bi masovni odlazak omogućio aneksiju Gaze i ponovno uspostavljanje jevrejskih naselja tamo, što su zahtijevali ministri krajnje desnice u izraelskoj vladi.
Ipak, čak ni oni Palestinci koji žele otići vjerovatno neće riskirati u Južnom Sudanu, jednoj od najnestabilnijih i najkonfliktnijih zemalja na svijetu.
Južni Sudan se teško oporavlja od građanskog rata koji je izbio nakon sticanja nezavisnosti, a u kojem je poginulo skoro 400.000 ljudi, a dijelovi zemlje gurnuti u glad. Zemlja bogata naftom pogođena je korupcijom i oslanja se na međunarodnu pomoć kako bi prehranila svojih 11 miliona stanovnika – izazov koji je samo porastao otkako je Trumpova administracija drastično smanjila stranu pomoć.
Mirovni sporazum postignut prije sedam godina bio je krhak i nepotpun, a prijetnja rata vratila se kada je glavni opozicioni lider ove godine stavljen u kućni pritvor.
Palestinci bi se posebno mogli naći nepoželjnima. Dugi rat za nezavisnost od Sudana suprotstavio je pretežno kršćanski i animistički jug pretežno arapskom i muslimanskom sjeveru.
Yakani, iz grupe civilnog društva, rekao je da bi Južnosudanci trebali znati ko dolazi i koliko dugo planiraju ostati, inače bi moglo doći do neprijateljstava zbog „historijskih problema s muslimanima i Arapima“.
„Južni Sudan ne bi trebao postati odlagalište otpada za ljude“, rekao je. „I ne bi trebao prihvatiti da ljude koristi kao pregovarački adut za poboljšanje odnosa.“
(MiruhBosne)
