Njemačka je službeno priznala kako je počinila genocid nad pripadnicima naroda Herero i Nama u Namibiji, početkom 20. stoljeća.
“Sada ćemo se i službeno nazivati događaje onakvima kakvi su bili iz današnje perspektive – genocidom”, izjavio je u petak njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas.
Potez Berlina uslijedio je nakon više od pet godina dugih pregovora između Njemačke i Namibije o rješavanju njihove teške historije i masovnog ubistva desetaka hiljada autohtonih ljudi tokom njemačke kolonijalne vladavine.
Njemačka vlada je isključila pravno obavezujuće reparacije žrtvama, ali je obećala finansijsku podršku veću od milijardu eura za finansiranje infrastrukturnih projekata.
Njemački naseljenici ubili su 60.000 pripadnika naroda Herero i 10.000 pripadnika Nama od 1904. do 1908. godine nakon što su se ova plemena pobunila protiv berlinske uprave kolonijom koja se tada zvala Njemačka Jugozapadna Afrika.
Predsjednik Francuske Emmanuel Macron izjavio je kako njegova zemlja prihvata odgovornost u vezi sa ulogom u genocidu u kojem je u Ruandi 1994. godine ubijeno više od 800.000 ljudi, ali da Francuska nije bila saučesnik u tom zločinu.
“Došao sam da prihvatim našu odgovornost“, kazao je Macron tokom odavanja počasti na Spomeniku genocidu u Ruandi u okviru njegove zvanične posjete toj afričkoj zemlji.
Ističući kako Francuska nepobitno ima ulogu, prošlost i političku odgovornost u Ruandi, Macron je kazao da je tadašnja vlast bila uz vlasti Ruande koje su provodile genocid.
On je kazao kako ima dužnost da stane pred žrtve koje su patile zbog poteza Francuske i da prihvati odgovornost nakon što je Francuska dugo šutjela o istini.
“Francuska nije bila saučesnik u zločinu. Oružje i ruke francuskih vojnika nemaju na sebi proljevenu krv“, kazao je Macron i dodao da je Francuska zanemarivala upozorenja na moguće eskalacije sukoba u Ruandi još od 1990. godine.
On je kazao da je Francuska u pokušaju sprečavanja regionalnog i građanskog rata zanemarivala sva upozorenja i stala na stranu osobe koja je izvela genocid te na taj način imala vezu sa ciklusom koji je izuzetno loše završio.
Macron je prvi predsjednik Francuske koji je u proteklih deset godina posjetio Ruandu, a tom prilikom je poručio da oprostiti mogu samo oni koji su proživjeli taj mračni period.
U izvještaju o provedenoj istrazi, koji je u martu predat francuskom predsjedniku Macronu, navodi se da Francuska snosi dio odgovornosti za genocid u Ruandi, ali da nema dokaza da je bila direktni saučesnik u zločinu.
U izvještaju se navodi da veliku odgovornost za to snosi tadašnji francuski predsjednik Francois Mitterrand te se naglašava da se Francuska u jeku priprema genocida u Ruandi ponašala poput slijepca.
Također se navodi da je Francuska naoružala i obučila vojsku vlade Ruande koja je provela genocid u toj zemlji.
I u izvještaju američke pravne kompanije “Levy Firestone Muse“ se navodi da Francuska ima ozbiljnu odgovornost za genocid u Ruandi i da tadašnje francuske vlasti nisu bile bez informacija o genocidnim aktivnostima Hutu režima.
Riječ je o genocidu kojeg je pleme Hutu izvelo 1994. godine nad manjinskim plemenom Tutsi u Ruandi. Stanovnici Ruande su pred očima svjetske javnosti bili suočeni s jednim od najokrutnijih genocida u historiji, a Ujedinjene nacije (UN) su 7. april proglasile Danom sjećanja na žrtve genocida u Ruandi.
Sistematski pokolji počeli su nakon što je srušen avion tadašnjeg predsjednika Ruande Juvenala Habyarimana, a pleme Hutu je za njegovu smrt optužilo pripadnike plemena Tutsi. Tokom stogodišnjeg masakra ubijeno je više od 800.000 pripadnika plemena Tutsi.
Francuska je bila veliki pristalica i podržavala je Hutu režim u Ruandi, a međunarodna javnost je tereti da je naoružavala krvnike, umjesto da spriječi genocid. Naoštrije reakcije i osude izazvao je bivši francuski predsjednik Mitterrand, koji je 1998. godine za list “Le Figaro“ kazao da i nije toliko važno kada se desio genocid u nekoj zemlji poput Ruande.
Izvor: Agencije
