Jedna od najljepših zgrada iz austrougarskog perioda i simbol glavnog grada Bosne i Hercegovine, sarajevska Vijećnica, u kojoj je bila smještena Nacionalna i univerzitetska biblioteka, u pokušaju agresorskog kulturocida i urbicida, zapaljena je prije 28 godina u noći 25. na 26. august.
Za uništenje tog hrama kulture, još niko nije odgovarao.
Direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine Ismet Ovčina je, prisjećajući se tog događaja, kazao za Fenu da je u te noći izgorjelo oko 90 posto bibliotečnog fonda, oko dva miliona bibliotečnih jedinica.
– Sa pijetetom i poštovanjem, danas se sjećamo ovog dana, naših kolega i kolegica koji su izgubili svoje živote u ratu, ali i blaga kojeg je Bosna i Hercegovina tog dana izgubila – istakao je Ovčina.
Naglasio je da je sačuvano oko deset posto knjižnog fonda i to uz napore bibliotekara, građana, a posebno sarajevskih vatrogasaca.
Posebno je istakao da su sačuvani najdragocjeniji primjerci bosanskohercegovačke riznice, rukopisi, inkunabuli, prve štampane knjige, rariteti, grafičke i kataloške zbirke, čije je očuvanje ponos, i naravno, velika odgovornost NUB-a.
– Bez ovih primjeraka, kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine bi bilo mnogo siromašnije – istako je.
Međutim, iako je agresor pokušao uništiti tu instituciju kulture, Ovčina je naglasio da su specijalne zbirke NUB BiH u julu 2020. godine proglašene nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, čime se iznova potvrđuje značaj i vrijednost te biblioteke za društvo koje grade, a to je društvo bazirano na znanju.
Direktor Ovčina zahvalio je poslovnim partnerima i prijateljima kulture i pisne riječi koji su omogućili da NUB u svom kapacitetu misije kulture, obrazovanja i nauke ponovo ‘ustane’, za dobrobit korisnika kulturne i akademske zajednice, ali i Bosne i Hercegovine.
Posebnu zahvalnost je iskazao hrabrim vatrogascima koji su spašavali fond biblioteke i zgradu Vijećnice u tim apokaliptičnim danima granatiranja i paljenja.
Ovčina je na kraju dodao da je uprkos tom pokušaju uništenja prije 28 godina, NUB danas članica svih meritornih evropskih i svjetskih bibliotečnih asocijacija.
Granate koje su pogodile Vijećnicu, prema procjenama stručnjaka, uništile su dva miliona bibliotečkih jednica i cjelokupnu unutrašnjost zgrade.
Živote su tada izgubili članovi NUB-a: Aida Buturović, Adela Leota, Mirko Azinović i Ante Slavko-Kovačić. Za njihovu smrt niko nikada nije odgovarao, kao ni urbicid, kulturocid i bibliocid nad arhitektonskim spomenikom iz Austro-Ugarske.
Rekonstrukcija Vijećnice počela je 1996. godine, a obnovljena je i svečano otvorena 2014. godine.
Ulaz u sarajevsku Vijećnicu danas i sutra slobodan
Posjetioci u auli Vijećnice mogu pogledati izložbu “Exodus” Safeta Zeca, na galeriji iznad aule je izložba fotografija Almina Zrne “Edo Murtić – Gdje su riječi nedostatne”, a u svečanom salonu izložba Rudolfa zur Lippea “Ponovo rođena – Vijećnica Renata”.
Također, tu su i stalne postavke:
- “Sarajevo 1914 – 2014”,
- “Vijećnica još jednom”,
- “Soba 25. novembar”
- “Portreti gradonačelnika”
- “Spomen soba Franz&Sophie”
Ulaz u Vijećnicu danas i 26. augusta besplatan. Radno vrijeme od 10 do 18 sati – saopćili su iz Grada Sarajeva.
