Obilježavanje 133. godine postojanja Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine obilježava 133. rođendan te je tim povodom otvoren od 10 do 21 sat uz besplatan ulaz, javlja AA.

Iz Muzeja su ranije podsjetili na neprekidnu borbu za rad i opstanak Zemaljskog muzeja BiH koja traje već nekoliko godina. Ipak, muzej se i danas nalazi pred brojnim starim, ali i novim izazovima.

Inače, obilježavanje 1. februara, dana kada je osnovan Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, tradicionalna je manifestacija tokom koje se posjetiocima nudi veliki broj sadržaja za svu publiku.

Direktor Zemaljskog muzeja Mirsad Sijarić kazao je kako ove godine obilježavanje rođendana muzeja protiče u uslovima pandemije te da je bilo potrebno prilagoditi se situaciji.

Povodom 133. rođendana organizirane su dvije privremene izložbe, jedna u odjeljenju za prirodne nauke, a tiče se divljih orhideja čiji je cilj ukazati na ugroženost orhideja. Druga izložba je organizirana na odjeljenju za etnologiju koja tretira pitanje i tradiciju, historijat i socijalne reprekusije korištenja kafe i duhana u Bosni i Hercegovini.

”Zemaljski muzej 133. godinu dočekao je s nizom neriješenih problema, ali s velikom dozom optimizma zbog projekata koji se počinju realizirati u ovoj godini. U sto postotnom iznosu ti projekti su finansirani novcem stranih poreznih obveznika, dolaze s različitih kontinenata, Sjedinjene Američke Države su glavni investitor. Tu je Švedska, Francuska, Katar i ostale zemlje. Uz njihovu pomoć u ovoj i narednoj godini izvršit ćemo vrlo velike zahvate na infrastrukturi Zemaljskog muzeja kako bismo osigurali uslove da naše kolekcije budu u što boljem stanju duži period“, rekao je Sijarić.

Naveo je i kako prije svega nastoje zaštititi kolekcije, te da one budu prenesene budućim generacijama.

Sijarić je ukazao i na višegodišnji problem finansiranja Zemaljskog muzeja.

”Ove projekte koji su osigurani, oni se odnose isključivo na ulaganja u infrastrukturu, osim malog simboličnog dijela koliko je to propisima tih projekata dozvoljeno, kod nekih od investitora koji će ići na dio režijskih troškova i malog procenta plata uposlenih. Mi ne dobivamo tu sredstva ni da plaćamo račune ni da isplaćujemo plate. To su namjenska sredstva”, rekao je Sijarić koji je naglasio kako status muzeja još uvijek nije riješen.

Osvrnuvši se na obilježavanje godišnjice rada muzeja prije pandemije, kazao je kako je u proteklih nekoliko godina muzej posjetilo nekoliko hiljada ljudi, a ove godine očekuju nekoliko stotina.

”Nama je osnovni problem taj što smo mi ostali bez 90 posto svojih prihoda jer smo mi ostvarivali vlastite prihode oko 400.000 KM godišnje, a to je nama otprilike četvrtina budžeta“, rekao je Sijarić.

Ove godine, uz uvažavanje i pridržavanje svih epidemioloških mjera, u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine organiziran je slobodan ulaz u sobu Sarajevske hagade (12 do 13 sati i 18-19).

Također, od 14 sati planirano je svečano otvorenje izložbe “Tragom divljih orhideja“ na Odjeljenju za prirodne nauke, a autorica izložbe je Ermana Lagumdžija.

Za 19 sati planirano je svečano otvorenje izložbe “Predah“ na Odjeljenju za etnologiju, autori izložbe: Samir Avdić, Lebiba Džeko, Nirha Efendić, Ernis Šljivo, Lejla Bečar i Amar Zahiragić.

Nirha Efendić, kustos za usmenu poeziju etnološkog odjeljenja Zemaljskog muzeja.

Govoreći o izložbi, Efendić je navela kako ”Predah“ govori o tradiciji ispijanja kafe i pušenju duhana u bh. kulturi i tradiciji.

”Krenuli smo najprije da predstavimo predmete koji se vežu za ritual ispijanja kahve, pa tu možete vidjeti na postavci koju je dizajnirao Amar Zahiragić, šerbetnjake, tablje, mlinove, džezve, kutije za šećer (šećerluke), zarfove (spremnici za fildžane), šiš, dibek…. Sve su to predmeti koji se vežu za ritual ispijanja kahve“, rekla je Efendić.

Navela je kako pošto su imali predmete uglavnom izrađene u 19. stoljeću, i početak 20. stoljeća, Efendić je trebala izdvojiti i tekstove iz književnosti koji se vežu za taj period.

U izložbenom prostoru je moguće naći i citate odnosno stihove nekoliko bh. pjesnika.

Eksponati potiču uglavnom iz 19. stoljeća i iz svih dijelova BiH, s tim da mnogi eksponati koji se vežu za kafu potiču s područja Sarajeva.

Pored toga, dio predmeta je posuđen iz privatnih kolekcija.

Prema riječima Efednić, dizajner Zahiragić je osmislio da izložba bude podijeljena u dva dijela, te da u drugom dijelu, gdje se prolazi kroz blende, pokazana je uloga duhana u ratnom periodu kao platežnog sredstva.

”Tamo su posjetitelji u mogućnosti da vide nekoliko filmova koje smo napravili, a koji govore o tom ratnom periodu kada su se cigarete osim sredstva koje je pomagalo čovjeku da predahne i pobjegne od ratne svakodnevnice, koristilo kao platežno sredstvo, za razmjenu robe“, rekla je Efendić.

Pored navedenog sadržaja posjetioci imat će priliku za kupovinu publikacija i suvenira u izdavaštvu Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine po promotivnim cijenama od 20 posto popusta i za besplatnu posjetu sobe Sarajevske hagade u navedenim terminima. Više o izložbama i ostalom sadržaju bit će predstavljeno na web stranici muzeja i društvenim mrežama.

Zbog obaveze sprovođenja epidemioloških mjera ulaz u svaki objekat Muzeja bit će kontrolisan i ograničavan na maksimalno 30 osoba.

Graditeljska cjelina Zemaljskog muzeja prvi je muzejski objekat u regionu. Muzejski kompleks, kojeg čine paviljoni arheologije, prirodnih nauka, etnologije, zgrada uprave te botanička bašta, za javnost otvoren 1913. godine, projektirao je Karl Paržik.

Osim neorenesansih i neobaroknih odlika koje se zrcali u bogatoj plastici fasada, te izbora arhitektonskih elemenata koji dominiraju interijerom od iznimne vrijednosti je i stropno slikarstvo odjeljenja za prahistoriju, te drvorezbarstvo odjeljenja za etnologiju koje je osmislio Josip Pospišil. Veliku vrijednost imaju i vitrine i namještaj koje su napravljene isključivo za smještaj pojednih zbirki.

Unatoč ratnom razaranju koje je ova zgrada pretrpjela u periodu 1992–1995., sačuvan je visok stepen autentičnosti.

Naučno-istraživačkim radom kustosa, Zemaljski muzej BiH bio je prva institucija koja je uvela raznovrsnu, dotada neistraženu, baštinu Bosne i Hercegovine u evropske istraživačke tokove. U okviru naučnih istraživanja u oblasti arheologije na bosanskohercegovačkom tlu, od prahistorijskog do osmanskog perioda postignuti su izuzetni rezultati koji podrazumijevaju prikupljanje i očuvanje artefakata iz svih dijelova zemlje te njihovu prezentaciju i naučnu obradu.

U zbirkama Zemaljskoga muzeja BiH danas se čuvaju raznovrsni artefakti – od bosanskohercegovački autohtonih biljnih i životinjskih vrsta do artefakata Butmirske kulture, jedine zbirke takve vrste u svijetu. Stvaranjem etnološke, arheološke i prirodoslovne zbirke stvoreni su uvjeti za očuvanje kulturne baštine Bosne i Hercegovine – podsjetili su iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika naše zemlje.