Obilježavanje 486. godišnjice rada i postojanja Gazi Husrev-begove biblioteke: Čuvar rukopisne i arhivske građe

Obilježavanje 486. godišnjice rada i postojanja Gazi Husrev-begove biblioteke: Čuvar rukopisne i arhivske građe

Gazi Husrev-begova biblioteka (GHB) u Sarajevu, koja se klasificira kao historijska, odnosno biblioteka specijalnih zbirki, obilježava 486 godina postojanja. Tim povodom, u Gazi Husrev-begovoj biblioteci organizovana je svečanost u povodu 486. godišnjice rada i postojanja ove naučno-kulturne institucije, javlja Anadolija.

Na svečanosti je upriličena i promocija projekta Hronike “Historija Bosne” Muhameda Enverija Kadića, historičara, hroničara, pjesnika i epigrafa koji je skoro cijeli svoj život posvetio prikupljanju arhivske građe vezane za historiju Bosne i Hercegovine od druge polovine 14. do prve polovine 20. stoljeća.

Hronika Kadića sadrži preko 11.000 stranica rukopisnog teksta, koju je ispisivao indigom u tri primjerka. Autograf ovog djela je pohranjen u biblioteci, jedan primjerak je poslan u Istanbul, a treći, namijenjen njegovim nasljednicima, je svojevremeno otkupio Orijentalni institut u Sarajevu. Tek se nedavno saznalo da je primjer koji je poslan u Istanbul pohranjen u Historijskom institutu u Ankari.

Direktor biblioteke Osman Lavić rekao je da je riječ o autografu rukopisa koji se čuva u biblioteci, a koji se sastoji od 28 tomova, odnosno više od 11.000 rukom pisanih stranica teksta.

“Ova hronika Enverija Kadića sadrži stotine carskih naredbi, sudskih odluka, ostavinskih rasprava, desetine prepisanih djela koja su nastajala na ovim prostorima za vrijeme Osmanske, ali i kasnijem periodu Bosne. Zatim, tu su pjesme naših pjesnika koji su pisali ili pjevali na orijentalnim ili bosanskom jeziku na ovim prostorima”, rekao je Lavić.

Gazi Husrev-begova biblioteka, kako je kazao, skoro pola milenija djeluje na našim prostorima.

“Predstavlja naše pamćenje, u ovom digitalnom govoru hard disk našeg pamćenja u posljednjih 500 godina. Ona u svojim fondovima čuva, obrađuje i publikuje rukopisnu i arhivsku građu koja je nastajala na ovim prostorima u posljednjih 500 godina”, istakao je Lavić.

Promotor Ramiza Smajić, doktor historijskih nauka, kazala je da je Muhamed Enveri Kadić veličina kakvu u današnje vrijeme ne vidi.

“Mislim da je jedan od rijetkih za kojeg možemo reći da je čovjek institucija. Bio je vizionar, uporno bilježeći sve. Bio je neobično velik, skroman čovjek”, kazala je Smajić.

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović rekao je da je život velika tajna, on nam donosi radosti i tuge, uspjehe i neuspjehe.

“Uvijek osjetimo radost kada obilježavamo neki uspjeh, neko ostvarenje, postignuće nečega golemog. 486 godina rada jedne biblioteke je nešto iznimno golemo pa je velika i naša radost. Svaka biblioteka je riznica pamćenja, svojevrsna memorija jedne zemlje ili jednog naroda. Gazi Husrev-begova biblioteka je centralni dio naše bh. memorije, našeg pamćenja i naših kulturnih i naučnih ostvarenja. Gazi Husrev-begova biblioteka u svojim njedrima nosi neprocjenljivu mudrost”, kazao je Kavazović.

U okviru programa tradicionalno su dodijeljena priznanja i zahvalnice za doprinos u radu Gazi Husrev-begove biblioteke.

Dobitnici plaketa za poseban doprinos ove godine su Goethe institut BiH, Ahmet Atabas, savjetnik za kulturu i promociju u ambasadi Republike Turkiye, Nihad Njemčević i Hamida Karčić.

Radi se o zaslužnim pojedincima i organizacijama koje su pružile podršku biblioteci u 2022. godini.

Gazi Husrev-begova biblioteka u Bosni i Hercegovini i svijetu poznata je po vrijednoj bibliotečkoj i nebibliotečkoj građi značajnoj, ne samo za historiju zemlje i regiona, nego i šire.

Biblioteka je od 8. januara 1537. godine, kada je osnovana drugom vakufnamom (zakladnim dokumentom) namjesnika Bosne Gazi Husrev-bega, nekoliko puta izmještana. Svojoj kući, odnosno u kompleks Gazi Husrev-begovih vakufa vratila se 2014. godine, a nova zgrada poklon je naroda i Vlade države Katar.

Gazi Husrev-beg je u svom kompleksu prvom vakufnamom osnovao džamiju, hanikah, a kasnije i medresu i druge objekte i vjersko-prosvjetne institucije. Ipak, da bi zaokružio sistem vjersko-obrazovnih i odgojnih institucija, odlučio je osnovati biblioteku, te u vakufnami naznačio da višak sredstava od gradnje izdvoji za nabavku vrijednih i probranih knjiga koje će služiti učenicima i prepisivanju onima koji se budu služili naukom. Štaviše, sam Gazi Husrev-beg učestvovao je u nabavci određenih knjiga, a bilješka o tome navedena je u nekoliko rukopisa.

Previous Izetbegović o ‘Trojki plus’ - To ne može opstati. Izdali su principe, stavove, ideje na kojima su dobili podršku naroda
Next Student Damir Hanić iznio ideju o čišćenju Sarajeva od smoga pomoću drona

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

Bogatim cjelodnevnim programom Zemaljski muzej obilježava 130 godina

  Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine sutra, 1. februara, bogatim programom  svečano će obilježiti  130. godina  postojanja i djelovanja ove značajne institucije. Od kada je odlukom tadašnje Zemaljske vlade Muzej

HISTORIJA

Antun Hangi o pranju, kupanju i još nekim običajima kod Bošnjaka

–Kada naš musliman u jutro ustane, umiva se iz ibrika. Ibrici su posude iz bakra ili mjedi sa použim grlom. U ibricima drže oni vodu za piće, umivanje i uzimanje

BAŠTINA

Alhambra – jedna od najvažnijih građevina islamske arhitekture u Španiji

Palata Alhambra u Španiji, jedno od najvažnijih djela islamske arhitekture izgrađene znanjem i umjetnošću andaluzijske civilizacije, svake godine privlači pažnju miliona turista iz svih dijelova svijeta, javlja AA. Alhambra, koja