Obilježena godišnjica proboja zatvorenika iz logora Jasenovac: Među 83 hiljade žrtava, više od 1.500 Bošnjaka

Kolonom sjećanja od Memorijalnog muzeja do spomenika “Cvijet” i polaganjem vijenaca predstavnici Hrvatskoga sabora, Vlade, nacionalnih manjina i antifašista obilježili su 77. godišnjicu proboja zatvorenika iz ustaškog logora Jasenovac.

Kod spomenika “Cvijet” održan je prigodni program na kojem su sudjelovali predstavnici žrtava ustaškog logora te predstavnici Hrvatskog sabora i Vlade.

Nakon službenog dijela komemoracije predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković izjavio je kako je odana počast žrtvi nevinih ljudi koji su u ovom logoru stradali u vrijeme Drugog svjetskog rata, u vrijeme fašističke Nezavisne države Hrvatske.

“Žao nam je svih koji su ovdje stradali, Srba, Židova, Roma i Hrvata, antifašista, svih koji su bili protivnici ustaškog režima”, izjavio je Plenković.

Naglasio je kako je obrazovnom sustavu mlade educirati kavi su zločini počinjeni u Jasenovcu i od ustaškog režima tokom rata.

Plenković je najavio kako je pokrenut proces obnove i uređenja prostora Memorijalnog muzeja i spomenika Cvijet u Jasenovcu, kako bi mladi mogli posjetiti ovaj prostor u okviru obrazovnog procesa.

Plenković je komentirao i sporno korištenje pozdrava „Za dom spremni” te ocijenio kako bi trebalo ujednačiti sudsku praksu i povisiti kazne za zloupotrebu ovog pokliča.

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković istaknuo je kako je cilj ove komemoracije odati počast žrtvama logora Jasenovac te osuditi ustaški režim.

“Ustaški režim je činio zlo, ubijao ljude zbog njihove etničke ili vjerske pripadnosti. Hrvatski sabor čvrsto osuđuje taj režim i poručuje mladima da je zlo postojalo, da zlo postoji i da će postojati ubuduće, da mir, demokracija i sloboda ne dolaze sami po sebi nego se za njih treba ustrajno boriti”, poručio je Jandroković.

Jandroković je istakao kako ustaški simboli koje slavi NDH nije dozvoljeno isticati te kako to treba pravno sankcionirati.

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović odao je počast žrtvama jutros, prije službenog protokola Hrvatskog sabora i Vlade, a predstavnici židovske zajednice komemoraciju će održati sljedeće sedmice.

Komemoracija u Spomen području Jasenovac, čiji je pokrovitelj Hrvatski sabor, obilježava se u znak sjećanja na 22. aprila 1945. godine i proboj 600 logoraša.

Prema službenim podacima Javne ustanove Spomen područje Jasenovac u ustaškom logoru Jasenovac ubijeno je 83.145 žrtava, među kojima je najviše bilo Srba, 47.627, zatim Roma, 16.173 i Židova, 13.116 – javlja agencija AA.

Stradanje Bošnjaka u Jasenovcu

-Koncentracioni logor Jasenovac, bolje rečeno sistem jasenovačkih koncentracionih logora, za razliku od provizornih i improvizovanih logora, osnivanih neposredno poslije proglašenja NDH-a, prvi je sistematski izgrađivani koncentracioni logor, koji postaje i najveće mučilište i gubilište u NDH-a. Kompleks jasenovačkih logora, nalazio se na površini od 210 km2. Prvi zatočenici su otpremljeni ovaj logor u avgustu 1941, a logor je zatvoren u maju 1945. godine. U logor su dovođene dvije kategorije zatočenika: sa osudom i bez osude. Lica sa osudom prolazila su kroz logorske evidencije. Drugu grupu čine lica bez osuda, a radi se o umorstvu Srba, Jevreja i Roma i masovnom zatvaranju u logor Hrvata, Bošnjaka i drugih

Mnogi od ovih transporta i kolona, ne samo da nisu zavođeni u evidencije, nego nisu ni ulazili u logor, već su vođeni direktno na likvidacije. Godišnjica Jasenovačkog logora se obilježava svake godine 22. aprila, nažalost na dva mjesta: u Memorijalnom centru u Jasenovcu i Memorijalnom centru Gradina. 

Iako je prema mojoj evidenciji u ovom logoru stradalo 1.520 Bošnjaka (što nije potpun broj), rijetko su se ili nikako spominjali kao žrtve. Bošnjaci su u Jasenovačkom logoru stradali kao antifašisti u pravom smislu te riječi – iako značajan broj od njih nisu ni znali šta je to antifašizam. U njihovim venama tekla je „antifašistička krv“. Poznati zatočenik Jasenovačkog logora Fahrudin Fahrija Ajanović u svom izlaganju 3. aprila 1999. godine u VKBI u Sarajevu je, između ostalog, ispričao: „Posebno bih se zadržao na stradanju Hrvata i Muslimana-Bošnjaka. Istina je da su pripadnici ovih naroda ubijani u Jasenovcu kao izbjegli antifašisti. Ali to je samo dio istine. Ja sam svjedok da su Hrvati, ali oni iz Hrvatske, manje iz Bosne, a pogotovo Muslimani-Bošnjaci, također, u velikom broju stradali, a da mnogi od njih nisu imali pojma o komunistima i komunizmu, što im se, inače, imputira. Jednostavno su ubijeni zbog nekih manjih sitnih usluga za pokret otpora… Ubijen je neki, vjerujte mi, neki Salko, Meho, Huso, Suljo iz okoline Banja Luke koji pojma nije imao o komunizmu i antifašizmu i sl. Naišli partrizani i on je dao neki prilog. Dao im malo žita, koju paru i oni (ustaše) su njega ubile ili je umro u logoru“. Nažalost, obiljažavanje godišnjice Jasenovačkog logora je ispolitizirano, pa su posebno i odvojeno obilježavali Vlada Hrvatske, antifašisti i jevrejske zajednice. Bošnjaci onedavno nisu ni spomenuti kao žrtve. Ova šutnja, pa i negiranje stradanja Bošnjaka u Jasenovačkom logoru nas obavezuje da budemo aktivniji i ne zaboravimo na strahote ovog logora i njegove žrtve, ističe Nihad Halilbegović, autor knjige Bošnjaci u jasenovačkom logoru.