Home » Od vojnika do simbola: Ibrahim Traoré, najomiljeniji lider Afrike
NAŠI DANI

Od vojnika do simbola: Ibrahim Traoré, najomiljeniji lider Afrike

Došao je na vlast 30. septembra 2022. godine, nakon što je izveo vojni udar u kojem je svrgnut tadašnji privremeni predsjednik Paul-Henri Sandaogo Damiba, koji je i sam došao na vlast u puču samo osam mjeseci ranije, piše Business Insider Africa.

Traoré je artiljerijski oficir koji je služio u vojnim protivterorističkim operacijama protiv džihadističkih pobunjenika koji su harali Burkinom Faso i regijom Sahel.

Kao što je ranije spomenuto, predvodio je drugi vojni udar 2022. godine, svrgnuvši potpukovnika Paul-Henrija Sandaoga Damibu, koji je prethodno došao na vlast pučem u januaru 2022. godine.

On i njegove kolege oficiri optužili su prethodno rukovodstvo da se nije efikasno nosilo sa pogoršanjem sigurnosne situacije u zemlji.

Od dolaska na vlast, Traoré se pozicionirao kao revolucionarna figura koristeći antikolonijalni i panafrički jezik, crpeći inspiraciju iz legendarnog bivšeg vođe Burkine Faso, Thomasa Sankare.

Više od pukog predstavljanja, revolucionarni vođa je pokazao svoje antikolonijalne osjećaje.

U tri godine otkako je privremeni lider zapadnoafričke zemlje, Ibrahim Traoré je bio na brzoj kampanji kako bi svoju zemlju oslobodio svih tragova zapadnog utjecaja.

To je učinjeno nacionalizacijom lokalnog bogatstva i protjerivanjem francuskih vojnika iz Burkine Faso, uz napomenu da žele samostalno riješiti svoj sigurnosni problem.

Umjesto francuskih partnerstava, radikalni lider se odlučio za rusko prijateljstvo.

U njegovoj dosadašnjoj administraciji, ovi potezi su mu donijeli vrlo visok (nezvaničan) rejting odobravanja, ne samo u Burkini Faso, već širom Afrike i među Afrikancima u dijaspori.

Kao što je ranije spomenuto, Burkina Faso teži većoj kontroli nad svojim resursima i stoga je promijenila svoje rudarsko zakonodavstvo, stvarajući novu državnu rudarsku korporaciju, Société de Participation Minière du Burkina (SOPAMIB).

Ovaj potez je odmah osvojio bodove kod ljudi koji se zalažu za pronacionalnu vladu u kojoj se bogatstvo zemlje distribuira prvenstveno unutar njenih granica.

Burkina Faso je koristila SOPAMIB kako bi preuzela kontrolu nad dva industrijska rudnika zlata koja je ranije kontrolirala kompanija Endeavour Mining, koja je kotirala na londonskoj berzi.

U aprilu 2025. godine, vlada Burkine Faso, predvođena vojskom, odobrila je ruskoj kompaniji Nordgold licencu za industrijsko rudarenje za novi projekat zlata.

Prema podacima Vijeća ministara, predviđa se da će ovaj potez doprinijeti državnom budžetu Burkine Faso sa 51,5 milijardi CFA franaka (89 miliona dolara) tokom svog trajanja, zajedno sa dodatnih 7,06 milijardi CFA franaka u fond za mineralno bogatstvo zemlje.

Ranije u aprilu, Burkina Faso je istakla da ima za cilj da stekne veću kontrolu nad industrijskim rudnicima u stranom vlasništvu, a time i veći udio prihoda od svojih prirodnih resursa.

Ovaj razvoj događaja naglašava kontinuirani prelazak Burkine Faso ka ekonomskom nacionalizmu pod njenim sadašnjim vodstvom.

Iako dugoročni rezultati tek treba da se vide, pritisak za suverenitet nad prirodnim bogatstvom predstavlja značajno preusmjeravanje u pristupu Burkine Faso ekonomskom upravljanju i stranim investicijama.

Burkina Faso je u smrtonosnom sukobu s islamističkim militantima od 2015. godine i zbog toga je pozvala na međunarodnu pomoć u borbi protiv tog problema.

Međutim, od preuzimanja vlasti, Ibrahim Traoré je protjerao navedene strane pristalice, napominjući da su bili vrlo neefikasni u suočavanju sa sigurnosnim izazovom .

U januaru 2023. godine, Operacija Sablja, koja je 2009. godine poslana u borbu protiv naoružanih organizacija poput Al-Kaide u tom području, dobila je jednomjesečni ultimatum za odlazak.

Ova odluka je donesena kako bi se stvorila samoodrživa sigurnosna infrastruktura, koja je do sada imala neke nedostatke.

Samo u 2024. godini zemlja je pretrpjela pet najsmrtonosnijih terorističkih napada u Africi.

Ipak, lider Burkine Faso insistira na pronalaženju pomoći izvan institucije koja je historijski kolonizirala njen narod.

Trenutno Burkina Faso razmatra vojnu saradnju s Rusijom, a pregovori pokazuju pozitivne znakove.

Ovaj potez funkcioniše na nekoliko nivoa, posebno imajući u vidu da su stanovnici Burkine Faso pozdravili ideju ruskog partnerstva.

Iako su mnogi znali za val odobravanja koji je pratio najmlađeg afričkog predsjednika, njegova popularnost u cjelini postala je očigledna tokom inauguracije ganskog predsjednika Johna Mahame , 7. januara 2025. godine.

Tokom ceremonije, lider Burkine Faso je upao na binu s pištoljem pričvršćenim za futrolu.

Ovo je bio zanimljiv način da se čestita kolegi afričkom šefu države, što je izazvalo podsmijeh na društvenim mrežama.

Ali ono što je zaista privuklo pažnju svih bio je aplauz koji je pratio njegov dolazak.

Tog dana, mnogi korisnici društvenih mreža upoznali su se s revolucionarnim vođom, koji je organski stekao ljubav mnogih Afrikanaca.

Od tada je na društvenim mrežama prihvaćena retorika da je Ibrahim Traoré jedan od najproafričkijih šefova država u modernom dobu.

Nakon toga, Traoréova popularnost je dostigla vrhunac nakon što je general Michael Langley, šef američke vojske u Africi, javno izjavio tokom saslušanja u američkom Kongresu da je predsjednik Burkine Faso postao osoba od interesa koja koristi zlato Burkine Faso da bi se zaštitila.

To, naravno, nije dobro slutilo na mlade Afrikance koji su ga počeli prihvatati kao idealnu sliku pravog afričkog vođe, i više od pukog razgovora na internetu, ljudi su izašli na ulice kako bi izrazili svoju ljubav i podršku ovom čovjeku, pozivajući na njegovu zaštitu.

Tek 30. aprila, velike mase demonstranata okupile su se na Trgu revolucije u Ouagadougou, skandirajući: “Živio kapetan Traore!” Neki od njih su imali transparente sa slikom generala Langleyja i riječju “rob” napisanom crvenim markerom na njegovoj glavi.

Drugi su nosili zastave Rusije, ključnog prijatelja zapadnoafričke nacije, i Burkine Faso.

Nije pomoglo ni to što je vojna vlada Burkine Faso neposredno prije demonstracija izvijestila da je osujećena “velika zavjera” za svrgavanje vođe hunte.

To je dovelo do šaputanja da neke strane grupe planiraju svrgnuti zapadnoafričkog lidera kao rezultat njegovih antizapadnih inicijativa.

Kao što je slučaj s pokretima, međunarodna zajednica sada obraća pažnju, a neki biraju strane.

Kapetan Ibrahim Traoré više nije samo vođa male, kopnene zapadnoafričke nacije; za neke je postao simbol otpora, nezavisnosti i pan-afričkog ponosa.

Da li će ga pamtiti kao oslobodioca ili kontroverznu ličnost zavisiće od toga kako će se odvijati historijski tok, ali jedno je sigurno: Traoréovi postupci, onakvi kakvi su sada, pokrenuli su kontinentalnu diskusiju, a moguće i pokret.