Turska odbrambena industrija evoluirala je od strukture koja se oslanja na inostranstvo i zasnovana je na licenciranoj proizvodnji i izrasla u sektor sa značajnim transformacijama u obimu, sposobnostima, sadržaju domaće proizvodnje, izvozu i raznovrsnosti proizvoda tokom skoro četvrt stoljeća.
Turska odbrana se pretvorila u sektor koji razvija originalne platforme i sisteme, ulaže u kritične tehnologije i izvozi proizvode visoke dodane vrijednosti širom svijeta.
U 2002. godini Turska je imala samo 56 odbrambenih firmi i oko 62 projekta u toku.
Broj odbrambenih kompanija porastao je na više od 4.500, a broj projekata premašio 1.400 u periodu 2024-2026.
Ukupni obim projekta je naglo porastao sa 5,5 milijardi dolara (oko 4,75 milijardi eura) u 2002. na preko 100 milijardi dolara (oko 86,45 milijardi eura) danas.
Odbrambeni i vazduhoplovni izvoz porastao je sa 248 miliona dolara (oko 214,39 miliona eura) na 10,05 milijardi dolara (oko 8,69 milijardi eura) u 2025. godini, dok je iznosio 5,79 milijardi dolara (oko 5,01 milijardi eura) u prvih šest mjeseci 2026. i 11,2 milijarde dolara (oko 9,68 milijardi eura) u posljednjih 12 mjeseci od jula.
Potrošnja na istraživanje i razvoj porasla je sa 49 miliona dolara (oko 42,35 miliona eura) na preko 3,5 milijardi dolara (oko 3,03 milijardi eura), dok je omjer sadržaja domaće proizvodnje porastao sa 20% na više od 85%.
– Prelazak na domaći razvoj
Turski odbrambeni sektor omogućava direktno zapošljavanje preko 100.000 ljudi, a prosječna starost radnika u odbrambenoj industriji je 34 godine.
Turska je značajno promijenila pristup nabavkama, što je pokrenulo evoluciju njene odbrambene industrije.
Turskom odbranom dominirale su gotove kupovine, licencirana proizvodnja i transfer tehnologije početkom 2000-ih. Ovaj trend se postupno pomjerio kako bi promovirao domaći razvoj, domaći originalni dizajn i lokalizaciju kritičnih podsistema.
Opseg operacija sektora se širio kako su projekti rasli, s pojavom širokog spektra proizvoda i tehnologija, kao što su oklopna vozila, konvencionalne platforme, bespilotni sistemi, ratni brodovi, mlazni avioni, sistemi protivvazdušne odbrane, radarski i elektronski sistemi ratovanja, pametna municija, motori, svemirska tehnologija i napredna elektronika.
Turska odbrambena i svemirska industrija ostvarila je oko 1,1 milijardu dolara (oko 950,99 miliona eura) prihoda u 2002. godini, dok je ta brojka premašila 20 milijardi dolara (oko 17,29 milijardi eura) do 2026. godine.
– Bespilotne letjelice
Bespilotne letjelice bile su jedno od najznačajnijih područja transformacije u proteklih 25 godina.
Bespilotna borbena letjelica Bayraktar TB2 odbrambene firme Baykar postala je jedan od najsimboličnijih proboja u turskoj odbrani, bilježivši značajan izvozni uspjeh i time podižući svjetski ugled Turske u bespilotnim letjelicama.
Baykarova višenamjenska borbena bespilotna letjelica Bayraktar Akinci dodatno je poboljšala mogućnosti turskih dronova sa svojim visokim nosivim kapacitetom, velikim dometom, naprednim senzorima i integracijom teške municije.
Baykarov Bayraktar Kizilelma prenio je tursku ekspertizu za bespilotne letjelice u područje bespilotne borbene letjelice na mlazni pogon kombinirajući velike brzine, sposobnosti zrak-vazduh i zrak-zemlja, i sposobnost djelovanja s brodova na kratkim pistama.
Bespilotne borbene letjelice Turkish Aerospace Industries Anka i Aksungur doprinijele su razvoju visinskih, dugotrajnih i strateških izviđačkih i nadzornih sposobnosti turskih dronova integracijom satelitskih komunikacija, domaćih elektro-optičkih sistema, municije i motora.
– Rastuća vazduhoplovna industrija
Dvomotorni stelt lovac Turkish Aerospace Industries Kaan i mlazni trenažer Hurjet također su označili velike prekretnice u turskoj avijaciji s ljudskom posadom.
Kaan je bio jedan od tehnološki najambicioznijih programa u turskoj avijaciji sa svojom slabom uočljivošću, naprednom avionikom, misijskim kompjuterom, radarom i integracijom sistema, dok je Hurjet razvijen da obezbijedi domaću platformu za obuku za unapređenje sposobnosti zemlje za razvoj vojnih aviona s posadom.
Iskustvo integracije proizvoda i sistemske integracije turskog helikoptera Aerospace Industries T129 Atak pretočeno je u domaći helikopter T625 Gokbey, označavajući gigantski skok u tehnologijama rotacionih krila.
– Najsavremenija pomorska odbrana
Osim vazdušnih sistema, turski nacionalni brodski projekat, nazvan MILGEM, postavio je temelje za dizajn domaćih pomorskih platformi, od korveta do fregata. Napredak u sistemima borbenog upravljanja, senzorima i integraciji oružja postao je ključ za osiguranje nezavisnosti i izvoznih kapaciteta u pomorskoj odbrani.
Razarač vođenih raketa za protuzračno ratovanje TF-2000 proširio je sposobnosti protuzračne odbrane Turske mornarice na otvoreno more kroz svoju protuzračnu odbranu dugog dometa i naprednu integraciju radara i senzora oružja.
Jedinstvene sposobnosti pomorskog inženjeringa koje je turska odbrana stekla kroz projekt MILGEM omogućile su razvoj domaćeg projekta podmornica u zemlji, nazvanog MILDEN, za razvoj podvodnih platformi.
Partnerstvo između jurišnog broda nosača dronova TCG Anadolu i borbenog drona Bayraktar TB3 uvelo je novi koncept operacija more-zrak u tursku odbrambenu industriju, integrirajući amfibijske sposobnosti s bespilotnom letjelicom sposobnom za djelovanje s kratkih pista.
– Sistemi protivraketne odbrane
U međuvremenu, arhitektura protivvazdušne odbrane Turske također je rasla s raketnim sistemima Hisar i Siper kompanija Roketsan i Aselsan, što je doprinijelo slojevitoj arhitekturi protivvazdušne odbrane koja kombinuje integrisane senzore, sisteme komandovanja i kontrole i raketne sisteme unutar jedne domaće arhitekture protiv različitih prijetnji na malim, srednjim i velikim visinama.
Turski višeslojni sistem protivvazdušne odbrane, Steel Dome, razvijen je objedinjavanjem radara, elektrooptičkih senzora, komponenti za elektronsko ratovanje, infrastrukture komandovanja i kontrole i oružja protivvazdušne odbrane različitih dometa u zajedničku mrežu.
Roketsanovi Som, Atmaca i Kara Atmaca razvili su mogućnosti preciznog udara dugog dometa za zračne, pomorske i kopnene platforme, dok je raketa Tayfun iste firme uvela mogućnost angažiranja kopnenih ciljeva dugog dometa i preciznosti, jačajući strateško odvraćanje Turske.
Turska odbrana se također razvila u kopnenim vozilima, a glavni borbeni tenk Altay uspostavio je širok industrijski ekosistem oko kritičnih tehnologija, kao što su oklop, aktivna zaštita, kontrola vatre i pogonski sklopovi, istovremeno ističući strateški značaj smanjenja strane ovisnosti o motorima i pogonskim sklopovima.
Aselsanov sistem za elektronsko ratovanje Koral i drugi domaći radarski sistemi poboljšali su efikasnost zračnih, kopnenih i pomorskih platformi u modernom ratovanju putem detekcije radara, elektronskog ometanja, ranog upozorenja i superiornosti senzora.
– Domaće tehnologije
U međuvremenu, projekti motora PD170, TF6000 i KTJ donijeli su razvoj energetskih sistema za motore bespilotnih letjelica, turboventilatorske motore, motore krstarećih raketa i još mnogo toga. Ovi projekti bili su ključni za osiguranje nezavisnosti platforme u odbrani putem domaćih tehnologija motora.
Istovremeno, turska odbrana je transformirala svoj model izvoza sa direktne prodaje proizvoda na širi pristup koji uključuje obuku, održavanje i održivost, integraciju sistema, koprodukciju i tehnološku saradnju.
Turski odbrambeni proizvodi se izvoze u oko 185 zemalja, a oko 230 različitih vrsta proizvoda se aktivno koristi širom svijeta.
Primarni cilj sektora ove godine je dalje unapređenje napora za nezavisnost u kritičnim tehnologijama, uspostavljanje kapaciteta masovne proizvodnje velikih količina i trajno proširenje njegovog udjela na globalnom tržištu.
Sumirajući rezultate 25-godišnje vladavine AK Partije i Recepa Tayyipa Erdogana, aktuelnog predsjednika Turske, mediji ističu i napredak u drugim oblastima…
Turska željeznička mreža proširena na 13.919 kilometara za 24 godine
– Turske željeznice su šeste u Evropi i osme u svijetu po brzim željezničkim uslugama, prevezavši do danas 114 miliona putnika, javlja Anadolu.
Turski ministar prometa Abdulkadir Uraloglu rekao je da se željeznička mreža proširila sa 10.948 kilometara (6.802,7 milja) u 2002. godini na 13.919 kilometara (8.648,8 milja) 2026.
Od toga, 2.251 kilometar (1.398,7 milja) otpada na brze željeznice uspostavljene od dolaska na vlast vladajuće Stranke pravde i razvoja.
“Vratili smo naše željeznice na mjesto koje im pripada kao snažna komponenta turskog transportnog sistema”, rekao je.
Uraloglu je izjavio da je postojeća infrastruktura prošla kroz sveobuhvatne transformacije pored izgradnje novih željezničkih pruga.
Napori za obnovu i modernizaciju cijele željezničke mreže rezultirali su time da je 61 posto željezničkih pruga opremljeno signalnim sistemima, dok je više od polovine elektrificirano.
Ministar je napomenuo da su nove investicije u brze željeznice i željeznice u toku širom zemlje.
“Nastavljamo izgradnju na prugama kao što su Ankara – Izmir, Halkali – Kapikule, Bandirma – Bursa – Yenisehir – Osmaneli, Mersin – Adana – Osmaniye – Gaziantep, Yerkoy – Kayseri, Kirikkale – Corum i Kalaman – Ulukisla”, rekao je.
“Cilj nam je povećati broj provincija povezanih brzim željeznicama sa 11 na 27 do 2028. godine”, dodao je.
(Agencije/MiruhBosne)
