Online izložba “Srednjovjekovne povelje i pečati bosanskih vladara i vlastele”

Online izložba “Srednjovjekovne povelje i pečati bosanskih vladara i vlastele”

Izložba srednjovjekovnih povelja i pečata bosanskih vladara i vlastele pruža zgodnu priliku da se posjetiteljima JU Muzej Tešanj pokuša približiti i dočarati period Bosanskog kraljevstva, ali i da se posmatranjem raznovrsnih dokumenata i pečatnih slika stekne jasnija predstava o bogatoj produkciji vladarskih i vlasteoskih kancelarija u srednjovjekovnoj Bosni.

S obzirom na to da u našoj zemlji nisu sačuvani ni arhivi vladarske, ali ni ostalih velikaških porodica iz srednjeg vijeka, izlaganje i poznavanje ovog materijala postaje time značajnije i korisnije.


Originali dokumenata i pečata predstavljenih na ovoj izložbi danas se nalaze u Državnom arhivu u Dubrovniku i čine izbor iz najkompletnije i najbolje očuvane zbirke povelja i pečata za proučavanje srednjovjekovne bosanske historije.

Izloženi su dokumenti skoro svih bosanskih vladara i u  hronološkom smislu obuhvataju najširi mogući raspon, od povelje bana Kulina iz 1189. godine, koja predstavlja prvi pisani trag o vezama između
Bosne i Dubrovnika, pa sve do posljednjih sačuvanih povelja i pisama kralja Stjepana Tomaševića iz 1461, pred sam kraj postojanja srednjovjekovne bosanske države.

U te 272 godine bosansko-dubrovački odnosi su prolazili kroz mnoge faze, uspone i padove, ali su posebno dobili na značaju nakon 1326. kada je ban Stjepan II Kotromanić osvojio područje Humske zemlje i time postao neposredni susjed Dubrovnika.

Povelje i pečate možete pogledati OVDJE!

Previous Godišnjica Pofalićke bitke, jedne od ključnih u odbrani Sarajeva
Next Ramazan u dobojskoj porodici Bajraktarević: Ne odustati od svoje vjere, ramazana i ognjišta

You might also like

AGRESIJA|GENOCID|URBICID

Muzej ratnog djetinjstva (Video)

Muzej Ratnog djetinjstva zvanično je otvorio vrata. Osim ličnih predmeta, posjeduje audio i video svjedočenja, fotografije, crteže i druge dokumente djece iz ratne Bosne i Hercegovine. Muzej je smješten u

KULTURA I UMJETNOST

Bosančica, begovsko pismo, bukvica, ćirilica…

Rasprostranjenost upotrebe ovog pisma podudara se sa rasprostranjenošću bosanske srednjovjekovne države. Na taj se način bosančica upotrebljavala i u Novopazarskom sandžaku. Među bosanskim muslimanima bosančica je bila najviše raširena u begovskim

BAŠTINA

Bihaćka tvrđava – bedem na granici i ključ Bosne

  Bihaćka tvrđava, kao bedem na granici i ključ Bosne bila je jedna od najvećih i najvažnijih utvrđenja Bosanskog ejaleta i nabolje čuvana u krajiškoj zoni, tokom cijele osmanske uprave.