Home » Otvoren Islamski kulturni centar u Sisku
NAŠI DANI

Otvoren Islamski kulturni centar u Sisku

Građani koji su danas prisustvovali svečanom otvaranju Islamskog kulturnog centra u Sisku oduševljeni su izgrađenim zdanjem i radosni zbog posjete predsjednika Turkiye Recepa Tayyipa Erdogana s delegacijom.

Mirsada Bilješković iz Sanice u Bosni i Hercegovini, koja inače živi u Njemačkoj, u razgovoru za AA je kazala da je oduševljena današnjim svečanim otvaranjem i samim Islamskim kulturnim centrom u Sisku, u Republici Hrvatskoj.

Kazala je da je ponosna što je danas prisustvovala svečanosti na koju je došao i predsjednik Turkiye Recep Tayyip Erdogan i dodala da bi “nam to svima trebalo biti od koristi, jer je pozitivno”.

“Bar tako mislim, a većina misli tako”, rekla je Bilješković i dodala:

“Živim u Njemačkoj, inače sam iz Bosanske krajine, iz Sanice. Ovaj dan sam danas posvetila samo našem predsjedniku Erdoganu (Recep Tayyip). Bila mi je velika želja da se uslikam s njim. Nažalost, nije se ispunila, ali biće prilike. Bože mu zdravlja, da ga dragi Allah poživi 100 godina. Možda ću imati tu sreću da se sa našim predsjednikom uslikam”.

Zikrija ef. Hodžić je došao iz Slovenije, gdje već osam godina obavlja imamsku dužnost.

Hodžić smatra da otvaranje Islamskog kulturnog centra predstavlja ogroman napredak za sve muslimane “kad je u pitanju širenje naše lijepe vjere, gradnje dijaloga i žirenja naše kulture i religije na ovim prostorima”.

Dolazak i podrška predsjednika Turkiye Erdogana, kako je rekao, predstavlja ogromnu stvar za sve muslimane ovih prostora.

Aljo ef. Cikotić, imam iz Travnika je kazao da je otvaranje ovog Islamskog kulturnog centra ostvarenje sna za muslimane Siska nakon 55 godina i “drago i je što smo i mi iz srednje Bosne iz Travnika, nas 80 uspjeli doći i prisustvovati ovom historijskom činu”.

“Ovo je ipak generacijski projekat. Ipak je ovo danas spoj onoga što predstavlja na izvjestan način hod kroz historiju, da je želja muslimana ovih prostora da imaju objekat u kojem će moći slobodno obavljati namaz evo danas realizovana, da je Recep Tayyip Erdogan dao značajnu podršku i evo dobio zauzvrat da ovaj islamski centar nosi njegovo ime. Ovo će doista biti taj most koji spaja Turkiye sa Balkanom, a Bosna i Hercegovina je tu nezaobilazna, jer svakako je najviše Bošnjaka koji tu gravitiraju, koji ovdje žive”, rekao je ef. Cikotić i dodao da će svi oni koji imaju želju da se upoznaju sa islamom imati priliku da to učine upravo u ovom Islamskom kulturnom centru u Sisku.

Fatima iz Maglaja je kazala da joj je današnji dan i posjeta turskog predsjednika otvorenju islamskog centra, bio jedan od najznačajnijih događaja u životu.

“Drago mi je, srce mi je veliko, puno”, kazala je kroz suze.

Džamija i Islamski kulturni centar u Sisku, u Hrvatskoj, svečano su otvoreni u prisustvu najviših državnih i vjerskih lidera Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Republike Turkiye.

Džamiju je otvorio turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan. Svečanosti otvaranja prisustvovale su hiljade vjernika.

Između ostalih, prisustvovali su i reisul-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović, predsjednik Uprave za vjerske poslove (Diyanet) Republike Turkiye Ali Erbas, te generalni direktor Turske agencije za saradnju i koordinaciju (TIKA) Serkan Kayalar.

Parcela na kojoj je izgrađena džamija i Islamski kulturni centar kupljena je 2006. godine, 2014. su riješeni imovinsko-pravni odnosi, a 2016. je dobijena građevinska dozvola. Godine 2017. počeli su građevinski radovi.

Džamija u Sisku plod je višegeneracijske i višedecenijske želje muslimana sisačkog džemata, a prvi spomen inicijative izgradnje džamije spominje se u dokumentima i arhivi džemata Sisak od 1967. godine, nakon osnivanja tadašnjeg Odbora Islamske zajednice u Sisku.

Nakon kupovine prostora za potrebe džemata 1974. godine, džematski život odvijao se u dvospratnoj kući koja je prenamijenjena za potrebe mesdžida, mektepske učionice i sjedište MIZ Sisak u Petrinjskoj 64 u Sisku.

Pokretanje pitanja potrebe izgradnje džamije u Sisku inicirao je rahmetli Fuad ef. Karaga, dugogodišnji sisački glavni imam.

Nakon dolaska Alema ef. Crnkića, sadašnjeg glavnog imama MIZ Sisak od 2003. godine, Izvršni odbor MIZ Sisak se aktivno i intenzivno bavio ovim pitanjem. Ključne godine su 2006. godina kada je kupljeno zemljište, odnosno parcela na kojoj je izgrađena džamija i Islamski kulturni centar, zatim 2014. u kojoj su riješeni imovinsko-pravni odnosi sa Hrvatskom, kao i 2016. u kojoj je ishođena građevinska dozvola. Jedna od ključnih godina je i 2017. u kojoj su počeli građevinski radovi.

Proces priprema kroz ishođenje potrebne dokumentacije započeo je za vrijeme muftije Ševke ef. Omerbašića, a kompletna gradnja džamije i Islamskog centra završava se u mandatu muftije Aziza Hasanovića koji je uložio najveći trud u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa u vlasništvu nad parcelom, kao i pronalasku glavnog pokrovitelja za izgradnju.

Proteklih 16 godina se operativno vodio cjelokupan administrativno-tehnički proces ishođenja dokumentacije, odabira idejnog rješenja, a posljednjih pet godina period građevinskih radova.

Najveći doprinos i pomoć u izgradnji džamije i Islamskog kulturnog centra dala je TIKA. Otvaranjem džamije i Islamskog kulturnog centra Medžlis Sisak je na raspolaganje dobio kompleks kojeg na 2.500 metara kvadratnih čine molitveni prostor, polivalentna dvorana, prostorije za biblioteku i čitaonicu, restoran, imamski stanovi, apartmani i učionice.

Reisul-ulema u Sisku: Bratstvo je moguće uprkos svim silama koje na njega atakuju

– Događaji, kakav je današnji, bude u nama nadu da vjera ima svoje puteve do srca ljudi, da je naše bratstvo moguće uprkos svim silama koje na njega atakuju – izjavio je danas reisul-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović na otvaranju džamije i Islamskog centra u Sisku, Republika Hrvatska.

Reisul-ulema Kavazović na ovom skupu predvodi delegaciju koju čine muftije iz Bosne i Hercegovine i mešihata Islamske zajednice u domovinskim zemljama i dijaspori.

Obraćajući se prisutnim, reisul-ulema je naglasio da zajedništvo koje se pokazuje u Sisku pokazuje put kako bi trebali da rastu i razvijaju se međusobno povjerenje i razumijevanje.

– Mi pripadamo jedni drugima i, kao što je zapisano u našim svetim knjigama, kada jedan trpi, svi trpe; kada se jedan raduje, svi se raduju. Puno je više onoga što nas zbližava od onoga što nas dijeli – kazao je reisul-ulema.

Istakao je da najveći izazov treba biti širenje ljubavi i mira među ljudima, te da se ne smije dozvoliti da nedaće to obeshrabre.

– Neka nam ovo svjedočanstvo zajedništva bude povod za novi poticaj da radimo još više i još jače za dobro svih nas. Kada se vratimo svojim kućama ponesimo s ovoga mjesta zavjet da ćemo svakog dana moliti za mir među ljudima, kako bismo bili odvažni da kročimo putem vjere i da u njoj nađemo nadu za novi početak – poručio je, između ostalog, reisul-ulema.

Govor reisul-uleme Kavazovića Agencija MINA prenosi u cijelosti:

„Zahvaljujem Bogu na ovom danu.

Zahvaljujem Mu na iznimnim darovima vjere, kojima danas svjedočimo ovdje u Sisku. Ovaj grad i ovi ljudi, čiji smo danas gosti, otvorili su svoja srca i postali bogatiji za novo iskustvo života i vjere.

Danas se želimo nadahnuti njihovim primjerom, udahnuti u svoje živote snagu njihove vjere, svjesni da je to duhovno postignuće došlo putem ljubavi i nošeno vjerom u Boga.

Ova Božija kuća, koja danas otvara svoja vrata, sagrađena je najprije u srcima i molitvama ovdašnjih ljudi, muškaraca i žena.

Bog je vjerom darovao ljude u ovom gradu i šire, i danas smo ovdje s njima, s muslimanima i katolicima, ujedinjenim u dobru i zajedništvu. Džamija u Sisku još je jedan zalog našeg međusobnog upoznavanja i razumijevanja, koji vodi stvaranju uzajamnog povjerenja i potvrde želje da živimo u miru.

Svijet u kojem živimo je pun podjela, ratova i sukoba. Ali, postoji i bolji svijet: svijet mira, svijet koji uključuje svog bližnjeg i spremnost da se pomogne svom susjedu. Taj svijet se pojavljuje ovdje, u Sisku, u Hrvatskoj.

Ovih dana, u uzavreloj političkoj atmosferi, muslimani i katolici grade crkve i džamije zajedno po našoj Bosni i Hercegovini i u našoj Hrvatskoj. Neki se čude tom nesvakidašnjem neimarstvu. Odgovor na njihovu zapitanost može doći samo iz najdubljeg vjerskog, ali i narodnog, osjećaja bliskosti i bratstva naših ljudi, koji uz sve vještačke podjele, osjećaju da su pokornici Jednoga Boga, Onoga koji je stvorio naše zajedničke pretke od kojih smo nastali.

Braćo i sestre!

Trudimo se da zajednički izgradimo svijet u kojem se očituju beskrajna ljubav Božija, Njegova beskrajna veličina i ljepota Njegova stvaranja. Budimo dobra djeca jednog nam oca i jedne majke.

Naš životni stil i naše ponašanje trebaju biti u skladu s Božijim planom, s našom vjerom koju ispovijedamo pred Bogom i pred ljudima. Pozvani smo njegovati sklad, širiti mir i dobro u nama samima, ali i sdrugim ljudima i sa svim Božijim stvorenjima.

Dozvolite mi da se na ovom mjestu prisjetimo riječi koje su zapisane u Deklaraciji o ljudskom bratstvu za svjetski mir i zajednički život, koju su potpisali papa Franjo i imam al-akbar Ahmed Tajjib u Dubaiu, u kojoj stoji: ‘Sloboda je pravo svake osobe: svako uživa slobodu vjerovanja, misli i izražavanja i djelovanja. Raznolikost religija, boja kože, rase i jezika božanska su volja, po kojoj je Bog u Svojoj mudrosti stvorio ljudska bića. Ta božanska mudrost je izvor iz kojeg proizlazi pravo na slobodu vjerovanja i pravo da budemo različiti. Pravda utemeljena na milosrđu je put postizanja dostojanstvenog života na koji svako ljudsko biće ima pravo. Dijalog među vjernicima znači susretati se u ogromnom prostoru duhovnosti, zajedničkih ljudskih i društvenih vrijednosti. Također, to znači ulagati u promicanje najviših moralnih vrlina kojima religija teži, a to također znači i izbjegavanje besmislenih rasprava.’

Trebali bismo poslušati što nam žele poručiti ova dva svjetska moralna autoriteta. Riječi koje sadrži pomenuta Deklaracija nisu došle niotkuda, već su izraz dubokog promišljanja i zabrinutosti za sudbinu čovjeka u savremenom svijetui svijetu u cjelini. Danas nam se čini da se sudbina čovjeka dodatno komplicira; ona je mnogo složenija nego što je bila na koncu XX stoljeća. Današnji svijet pokreću drugačije vrijednosti, ni sam čovjek koji se u jednom trenutku osjetio višim, više nije vrhovna vrijednost – svijet pokreću vrijednosti moći, tehnike, rase, nacije i države.

Čovjek, kakvog danas znamo, spreman je zbog neutoljive gladi za moći žrtvovati cijeli svijet. Volja za moći pobijedila je volju da se ostane čovjek koji u sebi nosi cjelinu svijeta, istinu o sebi i vjeru u Boga. Danas svjedočimo nečemu što liči na civilizirano barbarstvo i, ukoliko se ne vratimo istini, vjeri u Boga i znanju o sebi, naša sudbina je doista neizvjesna.

Zahvaljujemo Uzvišenom što danas muslimani i katolici zajedno žive u ovom gradu. To zajedništvo svima nam pokazuje put kako bi trebali da rastu i razvijaju se naše međusobno povjerenje i naše razumijevanje. Mi pripadamo jedni drugima i, kao što je zapisano u našim svetim knjigama, kada jedan trpi, svi trpe; kada se jedan raduje, svi se raduju. Puno je više onoga što nas zbližava od onoga što nas dijeli.

Bog hoće da se natječemo u dobru: ‘One koji su vjerovali, a bili oni jevreji, kršćani i Sabejci – one koji su u Boga i u onaj svijet vjerovali i dobra djela činili – doista čeka nagrada od Gospodara njihova; ničega se oni neće bojati i ni za čim neće tugovati!’ (Bekara, 62)

Dozvolite mi, braćo i sestre, dragi prijatelji, da u vaše i u svoje ime zahvalim svima onima koji su učestvovali u ovom dobru kojem svjedočimo danas. Posebno zahvaljujem poglavarstvu grada Siska, koje je dosta učinilo da se osjećamo prihvaćenim kao muslimani. Zahvaljujem županu na podršci koju nam je pružao, kao i premijeru, uvaženom gospodinu Andreju Plenkoviću, koji je znao priskočiti u pomoć u teškim trenucima. Posebno želim zahvaliti biskupu Vladi Košiću, koji je vlastitim primjerom posvjedočio svoju vjeru u nastanku ovog mjesta molitve. Želim istaknuti trud našeg muftije Aziza Hasanovića, glavnog imama Alem-ef. Crnkića i sve braće i sestara koji su im bili na pomoći.

Posebno želim zahvaliti našoj braći iz Republike Turske, prije svih predsjedniku Redžepu Tajipu Erdoanu, na brizi, pažnji i odgovornosti koju pokazuje prema svim ljudima na ovim našim prostorima. Molim Allaha da vas sve obaspe Svojom milošću na dan kada hlada osim Njegova neće biti.

Draga braćo i sestre!

Uz sve druge, neka nam najveći izazov bude širenje ljubavi i mira među ljudima, braćom i sestrama. Nemojmo dozvoliti da nas nedaće obeshrabre. Neka nam ovo svjedočanstvo zajedništva bude povod za novi poticaj da radimo još više i još jače za dobro svih nas. Kada se vratimo svojim kućama ponesimo s ovoga mjesta zavjet da ćemo svakog dana moliti za mir među ljudima, kako bismo bili odvažni da kročimo putem vjere i da u njoj nađemo nadu za novi početak.

Allahu Uzvišeni, blagoslovi ovo mjesto, grad Sisak i ljude u njemu, učvrsti im vjeru u Tebei učini ih od onih koji se kaju za svoje grijehe i koji se čiste. Amin!“ 

Izvor: Agencije