Od lobiranja za istinu i pravdu putem kulture pamćenja do lobiranja za državu Bosnu i Hercegovinu, njene državne i društvene vrijednosti u kanadskom kulturnom mozaiku
Na nedavnoj premijeri dokumentarnog filma “Bošnjaci – genocid u kontinuitetu”, sarajevskog režisera Avde Huseinovića u Torontu, imali smo priliku da se družimo sa dr. Emirom Ramićem i da ponukani porukom ovog filma razgovaramo o bošnjačkoj (ne)kulturi pamćenja i (ne)zaborava, o pouci za buduće generacije, kao i o efektima aktivnog lobiranja bosanskohercegovačke zajednice u Kanadi, piše portal BHRaja.
Gospodine Ramiću, možete li nam reći o aktivnostima i rezultatima Vašeg lobiranja za istinu, pravdu i kulturu pamćenja ovdje u Kanadi?
– U posljednjih više od dvadeset godina mi smo sa kanadskim premijerima i ministrima u vladi imali veoma dobru korespondenciju. Karakteristično je da je kanadska vlada skoro uvijek odgovarala na naša pisma u kojima se tražio veći uticaj Kanade na kulturu pamćenja. Dosadašnji najvažniji rezultati tih aktivnosti su: genocid u BiH se izučava u školama u Kanadi, kanadski parlament je jednoglasno usvojio dvije rezolucije o genocidu u BiH, organizovana je stalna izložbena postavka o genocidu u BiH u kanadskom muzeju za ljudska prava u Vinipegu, otkriven je spomenik žrtvama genocida u Srebrenici u Windsoru, kanadska vlada aktivno podržava obilježavanje Svjetskog dana bijelih traka i Cvijet Srebrenice je uručen svim članovima kanadskog parlamenta. U fokusu našeg lobiranja su istina o agresiji i genocidu u BiH i pravda za žrtve tih najvećih zločina poslije holokausta u Evropi, kao elemenata bosanske i kanadske kulture pamćenja.
Trenutno radimo na potpisivanju parlamentarne peticije e-1837, koja se nalazi na zvaničnoj web stranici kanadskog parlamenta, kojom tražimo krivično gonjenje negatora genocida u BiH u Kanadi. I pored djelovanja antibosanskih elemenata u Kanadi protiv peticije, i pored djelovanja pojedinih kanadskih političkih subjekata koji su protiv istine i pravde, mi već sada imamo tri puta više potpisa od tehnički potrebnih. Potpisivanje traje do 10. januara sljedeće godine kada će na sjednici parlamenta peticiju javno pročitati njen sponzor Brian Masse, član kanadskog parlamenta. Poslije toga vlada Kanade u roku od 45 dana treba donijeti odluku. Mi smatramo da na osnovu pravnih i moralnih osnova za peticiju, vlada Kanade treba donijeti pozitivnu odluku, čime bi Kanada postala prva država u svijetu koja bi krivično gonila negatore genocida u BiH. Pošto se snaga jedne zajednice u kanadskom društvu mjeri i brojem potpisa na peticiju, pozivam sve građane Kanade da je potpišu i tako daju svoj glas protiv negatora genocida. Informacija o peticiji se može naći na ovom linku: https://www.facebook.com/petition1837/
Rekli ste da ravnodušnost prema istini i pravdi predstavljaju najveću prijetnju za mir. Možete li, molim Vas, to malo pojasniti?
– Kultura mira je promicanje kulture pamćenja u ime istine i pravde kako bi se pobijedila ravnodušnost. Mi znamo koliko je visoka cijena odsustva kulture mira, ali i kulture pamćenja. Mir nije vlasništvo političkih lidera, nego je odgovornost svakog pojedinca. Mir ne znači samoodsustvo nasilja, nasuprot, mir predstavlja trajni napor pojedinca, porodice, zajednice, društva i države u kontinuiranoj, beskompromisnoj borbi za istinu, pravdu i pravednost. Svi možemo biti mirotvorci ako to želimo.
Za ovu borbu je potrebna ogromna volja i istrajnost – koji je Vaš lični motiv borbe za kulturu pamćenja?
– Moj motiv borbe za istinu i pravdu nije mržnja protiv drugog i drugačijeg, nego oslobađanje žrtve od straha pomoću kulture sjećanja i pamćenja, a u ime bolje budućnosti naroda i građana koji žive u i van BiH. Jer oslobađanje žrtve od straha pomoću kulture pamćenja je ljudsko i božije pravo, koje traži kaznu zločincima, a dobrim ljudima bez obzira na vjeru, naciju, kulturu, trasiranje puta ka boljem, sretnijem, humanijem životu. Ne može se progres iskopavati na smetljištu historije, niti na porazu istine od pravde, na pobjedi mržnje nad ljubavlju, na porazu nade od beznađa, na prevladavanju zaborava nad sjećanjem i pamćenjem.
Povelja bosanske istine i himna bosanske pravednosti je institucionalizacija kulture pamćenja kao puta ostvarenja kulture mira. Institucionalizovana kultura mira na bazi kulture sjećanja će donijeti punu satisfakciju žrtvama genocida, afirmisaće principe pravednosti i istine. Pravednost će biti uzdignuta u princip politike, uzajamno poštovanje i jednakost prava svih bosanskih naroda postaće načelo regulisanja njihovih uzajamnih odnosa, imperativ mira trijumfovaće nad interesima rata, što bi ujedno bila i pobjeda cjelovite BiH.
Osim lobiranja za istinu, pravdu i kulturu pamćenja, Vi lobirate i za BiH i njene državne i društvene vrijednosti u Kanadi.
– U fokusu našeg lobiranja su i država BiH sa bogatim pluralnim bh. naslijeđem oličenim u ideji Bosne i bosanskom duhu, vrlo sličnim kanadskom kulturnom mozaiku. Isto tako borba protiv svih oblika segregacije, korupcije, diskriminacije i aparthejda u BiH, borba za državu kojom vladaju državni zakoni, a ne entitetska ili partijska “politička sila”. Lobiramo za bh. državu i društvo kao zajednicu građana i ravnopravnih naroda koji je vole i poštuju kao svoju jedinu domovinu. Od Kanade tražimo podršku za navedeno, za evroatlantski put BiH, te nastavak saradnje na ranije dogovorenim projektima: deminiranje BiH, potpisivanje sporazuma vezanih za socijalnu zaštitu, pitanje mladih i razmjena studenata između dvije države. Ističemo da je veoma značajna globalna pozicija Kanade u svijetu, te je važno da Kanada zadrži fokus na BiH. Od ove vrste lobiranja posebno ističem priznavanje bosanskog jezika kao World Heritage Language, na osnovu čega je osnovano više škola bosanskog jezika u Kanadi, upotrebu nacionalnog imena Bošnjak u kanadskoj statistici, obilježavanje najvažnijih državnih praznika BiH u Kanadi – Dan nezavisnosti i Dan državnosti.
Vidim da Vam je jako stalo do prezentacije istinskih vrijednosti bh. društva i države ovdje u Kanadi.
– Naravno, to je to najbolji način da Kanađani shvate značaj BiH kao države kako za Kanadu, tako i za svijet. Posebno ističem historijski govor člana kanadskog parlamenta Boba Bratine povodom ovogodišnjeg Dana državnosti BiH, govor koji je završen na bosanskom jeziku u parlamentu – “Živjela BiH”! Mnogi komentatori se slažu da je to najsnažnija podrška državi BiH u posljednjih desetak godina, a možda i duže. Jer velikim aplauzom i ustajanjem svih članova parlamenta nije samo odata počast jednom od najvažnijih državnih praznika BiH, Danu državnosti, već je tako podržana suverena, samostalna, jedinstvena, nezavisna država BiH od najvećeg zakonodavnog organa Kanade – Parlamenta. Stotine pojedinaca i organizacija su nama i Bobu Bratiniju poslali pisane zahvale povodom tog govora.
Molim Vas, o kojim vrijednostima bh. društva je riječ?
– Mi želimo da u BiH jednog dana žive njeni odani sinovi i kćeri, da BiH jednog dana postane oaza istine i pravde, da bh. mladost živi u zemlji gdje će ljudi o njima suditi na osnovu njihovog karaktera, znanja i odnosa prema istini i pravdi. Mi duboko vjerujemo da će u BiH pobijediti istina i pravda, u kojoj će svi ljudi koji vole ideju Bosne i bosanski duh živjeti u miru, toleranciji, priznajući, poštujući i prihvatajući drugog i drugačijeg, i da će u našoj BiH iz svakog njenog dijela zvoniti zvona istine, pravde, slobode, mira i ljudskog dostojanstva. Iskreno se nadamo da će se naša domovina probuditi jednoga dana i ustati bez podjela i legalizovanih rezultata agresije i genocida, kako bi uživala u volji i snazi svojih sinova i kćeri, potomaka ideje Bosne i bosanskog duha, onih dobrih Bošnjana različitih vjera, kultura i tradicija. To znači graditi ljudskost, humanost, život na istini i pravdi.
Predstoji nam dugi marš istine i pravde, ali i borbe za bolju državu i društvo u ime pobjede slobodne BiH, u ime poraza animalnog animoziteta, represije i brutalnosti koji čuče u “ljudskom umu”. Bh. ljudi, žene i djeca vode istu bitku koju je Martin Luther King vodio. Mi ćemo zapamtiti ne riječi naših neprijatelja, već šutnju naših prijatelja.
Da li se i sa kakvim izazovima susrećete u toj nesvakidašnjoj borbi lobirajući za istinu i pravdu?
Antibosanske snage iz BiH, Srbije i Hrvatske troše mnogo sredstava na lobiranje u Ottawi, a kojim se direktno potkopava stabilnost i sigurnost BiH. Dokumentovano je kako SNSD i HDZ lobiraju u vladi Kanade za politike koje štete državi BiH. To se posebno vidjelo kod lobiranja za usvajanje dvije rezolucije o genocidu u BiH u kanadskom parlamentu, i posebno ovih dana kada lobiramo za parlamentarnu peticiju kojom tražimo da vlada Kanade donese zakon kojim će krivično goniti negatore genocida u BiH. Oni otvoreno rade protiv države BiH, njenih državnih institucija ali i protiv mira i stabilnosti. Antibosanske snage u Kanadi plasiraju senzacionalističke priče o radikalnom Islamu u BiH i šire dezinformacije i promoviraju negiranje genocida. Antibosanskim snagama pomažu Rusi koji otvoreno podržavaju Milorada Dodika, člana Predsjedništva države koju prezire, mrzi i protiv koje radi. Lideri Kanade i BiH moraju biti svjesni da je Rusija spremna kršiti međunarodno pravo da bi širila svoj uticaj. Ruski cilj je jednostavan: držati BiH dalje od NATO i EU.
Kanadski lideri trebaju biti oprezni i biti više aktivniji u borbi protiv takvih opasnih dešavanja. Srbijanska politička elita preko svojih kanadskih lobističkih centara u saradnji sa nekim bivšim komandantima mirovnih snaga UN u BiH, i pojedinaca u ambasadi BiH u Ottawi, prikazuju NATO-vu intervenciju kako bi se zaustavio genocid u BiH kao „agresiju NATO saveza nad Srbijom“ – a ta je retorika direktno u skladu sa Miloševićevom velikosrpskom propagandom. Srpski ratni zločinci su i dalje prisutni u kanadskim sredstvima informisanja i slave se kao heroji.
Najnovija smjena ambasadora BiH u Ottawi od strane Milorada Dodika je samo znak kontinuiranog pokušaja od strane Dodikovih antibosanskih elemenata da Kanadu drže što dalje od BiH ili da je pridruže Rusiji u opasnom antibosanskom djelovanju. Istovremeno smjena ambasodara je i pokušaj zastrašivanja bošnjačke zajednice u Kanadi u njenom radu za istinu, pravdu, kulturu pamćenja i državu BiH.
Kanada je bila uključena u zaustavljanju agresije na BiH i danas je jedna od bitnih saveznika BiH. Na liderima u BiH i Kanadi je da nastave raditi na tom prijateljstvu i održavanju jakih međudržavnih veza. Novoizabrani lideri BiH trebali bi mnogo više posjećivati Ottawu kako bi se učvrstila postojeća prijateljstva, te napravila nova.
