‘Ovo stanje se neće promijeniti dok mi ne promijenimo taj podanički odnos koji imamo prema vanjskim faktorima’

Rat u Bosni i Hercegovini je bio realizacija mapa iz Lisabona, rekao je prof. dr. Zlatko Hadžidedić iz Centra za izučavanje nacionalizma, koji je bio uvodničar na sesiji Kruga 99 u online formatu na temu “Realna pozicija BiH u internacionalnim relacijama?”, javlja AA.

Smatra da je to tema koja se stalno u posljednjih 30 godina vrti u javnosti.

Kako je kazao, jedan je od rijetkih koji su neprekidno ukazivali na to da se događaji u BiH ne mogu nikako shvatiti bez dimenzije koja bi uključivala međunarodne odnose, odnosno sile koje djeluju na ovom prostoru, prije svega Balkana, istočne Evrope i sveukupne Evrope.

“Ne možemo razumjeti zašto se u Bosni i Hercegovini odjednom ’90-ih godina pojavljuju ideje teritorijalne podjele, da svaka etnička zajednica treba da posjeduje svoju teritoriju, ukoliko ne uzme u obzir činjenicu da su takve ideje zapravo došle izvana. Ključ za razumijevanje tog pitanja je tzv. Lisabonska konferencija u februaru 1992. godine”, rekao je Hadžidedić.

Kako je kazao, tada je ekipa na čelu s lordom PeteromCarringtonom i Joseom Cutileirom, koja je predstavljala tadašnju Evropsku zajednicu, današnju Evropsku uniju, prvi put zvanično predložila podjelu BiH na etničke teritorije.

“Zna se da su na tim pregovorima, poprilično tajnovitim, učestvovali predsjednici tri etničke stranke – Alija Izetbegović, Radovan Karadžić, Mate Boban. Ubrzo smo saznali da je tema isključivo podjela BiH po etničkom principu. Sjetit ćete se da smo se 1991. probudili sa milionima mapa etničke podjele BiH. Niko se nikada nije ni upitao odakle te mape, ko ih je štampao, ko je napravio te podjele, ko se o tome dogovarao. Ja bih zaključio da se radi o jednoj obavještajnoj operaciji koja je 99 posto došla izvana. Riječ je o tome da je to događaj kojim je započelo prebrojavanje u BiH, da su se ljudi počelu međusobno prebrojavati i identificirati gdje ko živi”, pojasnio je Hadžidedić.

Smatra da su etničko čišćenje i genocid, koji su uslijedili u razdoblju od 1992. do 1995., bili izravna posljedica Carrington-Cutileirovog izokretanja postulata o nedjeljivosti i neprenosivosti suvereniteta. Kako bi se iz jedinstvene višenacionalne teritorije stvorile tri kvazi-suverene monoetničke teritorije od multietničke teritorije suverene države Bosne i Hercegovine, bilo je potrebno očistiti ove tri teritorije od pripadnika drugih etničkih skupina.

“U Lisabonu je napravljeno da se suverenitet države Bosne i Hercegovine podijelio, da ga je ekipa iz Evropske zajednice podijelila, a zatim prenijelo na trojicu etničkih lidera, njima su dodijeljene te etničke teritorije i dato im je da budu suvereni upravitelji na tim teritorijima. Ono što je iz toga uslijedilo je rat. Zapravo rat je samo bio realizacija mapa iz Lisabona. Imali smo situaciju koju su međunarodni faktori, ko god da su, da li tadašnja Evropska zajednica, SAD ili neki drugi, nijemo posmatrali”, rekao je Hadžidedić.

Kako se taj cilj mogao postići samo masovnim nasiljem, rat i genocid koji su uslijedili od 1992. do 1995. bili su, zapravo, izravna provedba Carrington-Cutileirovog plana, plana od kojeg se Evropska zajednica, a potom i Evropska unija, nikada nije distancirala.

“Ideja etničkog odvajanja je nešto što je konstantno. Ideja etnički čistih, etnički zaokruženih teritorija je nešto što je konstanta i ne smijemo se bacati u zagrljaj Evropskoj uniji. Ne treba bezrezervno težiti Evropskoj uniji, jer ona nam do sada ništa dobro nije donijela. Ona jeste donijela određena sredstva tokom ovih 30 godina, međutim, prije svega su dolazile štetne ideje koje su mnogo opasnije. Bosna i Hercegovina mora da shvati da joj je oduzet suverenitet još u Lisabonu i da je to stanje i sada prisutno”, istakao je Hadžidedić.

Kako je kazao, dužnosnici Evropske unije do danas nisu priznali suverenitet Bosne i Hercegovine i njenih institucija, kontinuirano inzistirajući na obrascu komunikacije i pregovaranja isključivo s tri samozvana etnička čelnika.

Prema njegovim riječima, Dejtonski mirovni sporazum, kojim je okončan rat u novembru 1995., pokušao je vratiti suverenitet Bosne i Hercegovine.

Međutim, Hadžidedić smatra, da unutarnji suverenitet države nikada nije u potpunosti obnovljen.

“Ovo što mi živimo danas je posljedica pristajanja unaprijed na sve što vam donesu izvana. Ovo stanje se neće promijeniti dok mi ne promijenimo taj podanički odnos koji imamo prema vanjskim faktorima”, dodao je Hadžidedić.

(AA/MiruhBosne)