Nakon trodecenijskog čekanja, suočavanje sa prošlošću: po 100 hiljada eura pomoći za porodice žrtava deportacije izbjeglica, tragičnih događaja u Štrpcima i bombardovanja u Murinu i Tuzima
Prvi put, nakon više od tri decenije, porodice civilnih žrtava ratova ’90-ih, dobiće konkretnu pomoć države.
Vlada će pomoći porodicama žrtava tragičnih događaja u Štrpcima, tokom bombardovanja u Murinu i Tuzima i tokom deportacije izbjeglica sa po 100 hiljada eura – po 50 hiljada eura ove i po 50 hiljada eura naredne godine.
Država povodom ovih događaja, decenijama unazad, nije uspjela da zaštiti osnovna ljudska prava svojih građana i sve do 44. Vlade nije prepoznat značaj suočavanja sa prošlošću, priznanja propusta, preuzimanja odgovoronosti, potrebe međuljudske solidarnosti i vraćanja povjerenja u državne institucije.
Gubitak najbližih je nenadoknadiv, ali se sada simbolički odaje počast otetim i ubijenim putnicima iz voza na stanici Štrpci, 28. februara 1993. – Esadu Kapetanoviću, Iljazu Ličini, Fehimu Bakiji, Šeću Softiću, Rifatu Husoviću, Senadu Đečeviću, Jusufu Rastoderu i Ismetu Babačiću.
Kao što je premijer Spajić obećao prije godinu, država nije zaboravila ni žrtve bombardovanja mosta u mjestu Murino, 30. aprila 1999. godine, Miroslava Kneževića, Oliveru Maksimović, Juliju Brudar, Vukića Vuletića, Milku Kočanovića i Manojla Komatina, kao i Pašku Junčaj, koja je nastradala iste godine tokom bombardovanja u Tuzima. Pomoć će dobiti i porodica Osma Bajrovića, izbjeglice iz Bosne i Hercegovine, koji je deportovan u Crnu Goru 1992. godine, čiji posmrtni ostaci još nijesu pronađeni.
Vlada, na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem, realizuje obeštećenje poslije usvajanja Informacije Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije koje predvodi Damir Gutić i inicijative potpredsjednika Vlade Miluna Zogovića i nakon što je Skupština Crne Gore 28. februara 2025. godine usvojila izmjene Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti.
Priznanje patnje porodica civilnih žrtava ratova ’90-ih, institucionalna zaštita, te priznanje propusta i ispravljanje nepravde, obaveza je društva koje baštini vladavinu prava i vrijednosti građanske države. – saopćeno je iz Vlade Crne Gore.
Tako će devet bošnjačkih porodica dobiti obeštećenje. Tokom agresije na Bosnu i genocidnog progona Bošnjaka 1990-ih, Crna Gora stajala je uz beogradski i paljanski režim. Pored direktnog učešća vojnika i sramnih deportacija, svakako ne treba zaboraviti ni to da su mnoge bosanske izbjeglice našle spas bježeći u i preko Crne Gore.
Kratki film o zločinu u Štrpcima dobio francusku nagradu César! Svjedok – “Sve je bilo kao na filmu”
Crnoj Gori predate hiljade stranica dokaza o učešću vojnika u zločinima u Bosni
