Livanjski divlji konji bi konačno trebali dobiti zaštitu. Trenutno ih je na tom području oko hiljadu i svake godine taj broj se povećava. Iako su jedinstvena atrakcija, postoje i brojni realni problemi, te su gradske i kantonalne vlasti konačno odlučile rješavati to pitanje. Naime, počeo je rad na stručnoj studiji kojom se želi uspostaviti trajni i sistemski okvir zaštite, kojim će se sačuvati ova jedinstvena populacija, kao i prostor na kojem prebivaju.
Livanjski kraj mnogi uspoređuju s Mongolijom i Islandom jer je jedino mjesto na svijetu koje na jednom mjestu ima ovoliki broj divljih konja. Zahvaljujući pojedincima iz livanjskog privatnog sektora, divlji konji su postali brend i svjetska atrakcija. Jedan od njih je Matej Bartulica, koji već šest godina ulaže u ovu priču i u Livno privlači turiste iz cijelog svijeta.
“Turizam je priča od koje se može živjeti, ne samo što mi radimo te ture, nego može živjeti cijela općina. Samim dolaskom gostiju rade i kafići, restorani, privatni smještaji, hoteli tako da doprinosimo cijeloj zajednici i mislim da je to ono na čemu trebamo graditi svoju budućnost ovdje”, smatra Bartulica, turistički djelatnik “Eyes of Sturba”, Livno.
I turista i turističkih radnika je sve više, međutim, problem je, kaže, što su i divlji konji i ovaj prostor gdje obitavaju bez adekvatne zaštite. No, te bi se stvari konačno trebale pomaknuti s mrtve točke. Naime, i resorno županijsko ministarstvo i grad Livno su pokrenuli aktivnosti da se sve stavi u zakonske okvire.
Proteklih dana je počelo obilježavanje jedinki divljih konja GPS ogrlicama. Na taj način se prikupljaju precizni podaci o kretanju i području obitavanja konja, te njihovim aktivnostima.
To će omogućiti kvalitetniju analizu stanja divljih konja, te izradu smjernica za dugoročno i održivo upravljanje ovom jedinstvenom populacijom, koja je i istovremeno velika atrakcija, ali i problem.
“Pored te turističke atrakcije, postoje realni problemi. Veći problem je izlazak tih divljih konja na prometnice kao i njihovo nekontrolirano razmnožavanje, gdje taj prostor više neće moći u tolikom broju ni da ih podnese. Tu je i dalje i stočarstvo i šumarstvo i lovstvo. Evo, mi smo pokrenuli izradu studije znastvene koja bi nam dala podatke i prijedloge kako da se upravlja s tim resursom”, navodi Božo Perić, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kantona 10.
“Svaki vid zaštite je dobrodošao, tako da u konačnici sama zaštita značila bi nam i veći broj gostiju, jer kad vi dovodite goste u neko područje, kada reklamirate, sama ta riječ ‘zaštita’ puno više doprinosti, prije svega u cilju konja. Znali bi točan broj populacije, konji bi bili bolje zbrinuti, znali bi njihovo kretanje”, naglašava Matej Bartulica.
Izrada stručne studije trebala bi biti završena do ljeta, i to je prvi korak koji će omogućiti temelj za zakonsko dugoročno upravljanje populacijom divljih konja, te očuvanje prirodnih resursa i stvaranje novih mogućnosti za ekološki i ruralni turizam i održivi razvoj livanjskog kraja, izvještava BHRT.
