Pomama za bosanskim ugljem

 Zbog ratnog stanja u Ukrajini, ali i poremećaja na svjetskom tržištu, velika je potražnja za ugljem iz Bosne i Hercegovine te bi u narednom periodu moglo doći i do povećanja cijena, i to zbog visokih cijena proizvodnje.

Elvir Salihović, direktor Rudnika mrkog uglja Banovići, naveo je za “Nezavisne” da je veća potražnja za ugljem evidentna i to ne samo zbog rata u Ukrajini, nego i zbog poremećaja na svjetskom tržištu.

“Početkom godine izvršili smo usklađivanje svojih cijena prema potražnji koju smo imali u tom periodu i povećali smo za 10 do 20 odsto cijene u zavisnosti od kupaca i oni su to prihvatili, jer su svjesni da uglja nedostaje. Uglja je sve manje na tržištu Srbije i veoma blizu smo tome da napravimo jedan veći ugovor sa “Elektroprivredom Srbije”, naglasio je Salihović.

Prema njegovim riječima, rudnici su osjetili veliki teret poskupljenja.

“Na mjesečnom nivou u odnosu na 2021. godinu imamo za milion KM veće troškove zbog cijena nafte. Tada su troškovi bili milion KM, a sada su 2,1 milion KM. Cijena struje je povećana 20 odsto, eksploziva 50-60 odsto, tako da u ovoj godini možemo očekivati dodatno povećanje cijene uglja i to možda u narednih mjesec dana”, istakao je Salihović.

Zbog povećanje potražnje, u Lješljanima, kod Novog Grada, ruski investitori iz firme “Privredni preporod” iz Banjaluke planiraju pokrenuti proces otvaranja rudnika mrkog uglja i bentonita.

Naime, oni su još prije 10 godina dobili koncesiju za korištenje ovih ruda do 2042. godine, ali tek sada počinju sa aktivnostima.

Miroslav Drljača, načelnik opštine Novi Grad (Bosanski Novi), rekao je da bi potencijalno otvaranje rudnika u Lješljanima imalo veze sa ratom u Ukrajini, koji je doveo do nedostatka uglja, te su investitori odlučili da krenu intenzivnije u eksploataciju uglja i bentonita na ovoj lokaciji.

“Ovih dana čuo sam se sa Draganom Borkovićem, direktorom ‘Privrednog preporoda’, te ćemo više informacija o rudniku u Lješljanima imati naredne sedmice. U posljednje vrijeme u cijeloj BiH potražnja za ugljem je povećana”, kazao je Drljača.

Istakao je da se posebno razgovaralo o tome da ugalj iz Lješljana snabdijeva određene industrijske kapacitete u Zvorniku.

“Vjerujem da smo veoma blizu dogovora za otvaranje samog rudnika kako bi to funkcionisalo u ekonomskom kapacitetu koji je zadovoljavajući”, poručio je Drljača.

Ibrahim Husić, direktor “Cargo transa” iz Banovića, koji se bavi izvozom uglja, potvrdio je za “Nezavisne” da u posljednje vrijeme ima više upita za ugalj, a i da su povećane cijene.

“Očekuju se i više cijene uglja zbog visokih cijena nafte, vjerojatno da će u toku aprila cijena uglja ići gore. Više ne sklapamo ugovore fiksno, već koliko poskupi nafta, toliko se poveća i ugovor”, naveo je Husić.

Dodao je da je potražnja za ugljem drastično povećana, i to od kraja prošle godine, te da nikako ne jenjava.

“Svi traže ugalj, a mi nemamo dovoljne količine da zadovoljimo sve potrebe”, naglasio je Husić.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u prva tri mjeseca ove godine iz Bosne i Hercegovine je izvezen mrki ugalj u vrijednosti od 6.356.995 KM.

“Najviše je izvezeno u Srbiju i to za iznos od 6.232.426 KM, dok je još nešto izvezeno u Hrvatsku i Mađarsku”, navodi se u ovim podacima.

U istom periodu prošle godine je izvezeno mrkog uglja u iznosu od 4.240.994 KM, a takođe se izvozilo u Srbiju, Hrvatsku i Mađarsku.

Cijene uglja u Evropi su prešle 300 dolara po toni, nakon što je Evropska komisija objavila zabranu uvoza ruskog uglja.

Prema nekim istraživanjima, ruski ugalj je 2020. godine činio 54 odsto ukupnog uvoza uglja Evropske unije, pišu Nezavisne.

Ipak, neka druga realnost propagira se i nameće Bosni i Hercegovini, od koje se traži ‘tranzicija ka čistoj energiji’. A to se ponajbolje moglo čuti na nedavno održanom Energetskom samitu u Neumu.

(MiruhBosne/Nezavisne)