Posthumno promovirana knjiga “Kulin, veliki ban Bosne” prof. Saliha Jalimama

Posthumno promovirana knjiga “Kulin, veliki ban Bosne” prof. Saliha Jalimama

Posthumnom promocijom knjige zeničkog profesora dr. sc. Saliha Jalimama pod nazivom „Kulin, veliki ban Bosne“, okončana je ovogodišnja manifestacija obilježavanja 830. godišnjice objave Povelje Kulina bana, čiji su pokrovitelji bili članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i Šefik Džaferović, a organizator Forum građana Zenice.

-U pitanju je monografija posvećena jednom od najznačajnijih srednjovjekovnih vladara, srednjovjekovne države Bosne, Kulinu banu. Ovo je jedna specifična knjiga, jer je u principu biografija, a kojih nema puno na bh. sceni. Ali, ovo je i priča o Bosni, u srednjovjekovnom periodu te i afirmacija srednjovjekovne baštine BiH u savremenom kontekstu – kazao je doc. dr. sc. Mirza Džananović, profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zenici.

Džananović je bio najbliži saradnik rahmetli profesora Jalimama, koji je preminuo 26. aprila ove godine, ali do tada je već bio završio pisanje te knjige koju su za štampu priredili Džananović i Udruženje za zaštitu intelektualnih i kulturnih vrijednosti „Zjenica“ iz Zenice.

-Večerašnja promocija knjige, koja je na neki način kapitalno djelo, trebala je da bude profesionalni testament i oproštaj od profesionalne karijere profesora Jalimama, koji je, nažalost, preminuo prije njenog objavljivanja. Ova je knjiga koja je potrebna BiH, ne samo stručnoj nego i široj javnosti, jer je pisana jednostavnim, jasnim i preciznim jezikom – podvukao je Džananović.

Na večerašnjoj promociji održanoj na Pravnom fakultetu u Zenici, osim profesora Džananovića, koji je bio najbliži saradnik profesoru Jalimamu, o autoru i knjizi govorili su još prof. dr. sc. Dževad Drino i prof. dr. sc. Remzija Kadrić.

Po riječima profesora Drine, profesor Jalimam bio jedan od najznačajnijih historičara i medievalista u BiH, koji je svoj čitav život posvetio istraživanju prošlosti BiH, ali i svog rodnog grada Zenice, o čijim je znamenitostima napisao brojne knjige.

-Jedan od prvih autora koji je napisao historiju Bogumila i koji je objavio dosta radova i rasprava o srednjovjekovnoj bosanskoj državi. Jalimam je suvereno vladao materijom, izvorima, vrelima… a u tako dobrog historičara izrastao jer je imao i dobre nastavnike. Tako je njegov mentor na izradi magistarskog rada bio akademik Srpske akademije nauka i umjetnosti Sima Ćirković, a doktorskog rada akademik Frano Šanjeka iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – podsjetio je Drino, koji je dodao kako su upravo ti historičari na njega stavili pečat upornog istraživača.

-Sa nekim se njegovim objašnjenjima čovjek može složiti ili ne složiti, ali mu svi, bez izuzetka, priznaju vrhunsko vladanje izvorima i vrelima bosanskog srednjovjekovlja. U tome je bio neprikosnoven. Tome svjedoči i ova knjiga, u kojoj je sabrao radove o prvoj jakoj, znamenitoj ličnosti srednjovjekovne Bosne Banu kulinu, o kojem je bilo jako malo podataka- istakao je Drino.

Jalimam je, kako su istakli na promociji, autor preko 100 stručnih članaka i preko 30 knjiga te preko 200 prikaza knjiga drugih autora. Naredna promocija knjige “Kulin, veliki ban Bosne”, bit će održana u subotu, 21. decembra, na Univerzitetu u Tuzli.

federalna.ba/Fena

Previous Povratnik iz Njemačke: Ovdje se može dobro živjeti, moramo raditi i pokrenuti našu zajednicu
Next Povodom 93. rođendana Hajrudina Krvavca: U Meeting Pointu projekcije Šibinih dokumentaraca

You might also like

HISTORIJA

Bošnjaci-muslimani početkom 17. vijeka činili tri četvrtine stanovništva, ali sredinom 19. vijeka broj muslimana iznosi jedva 40%

.. U neprestanim ratovima muslimansko stanovništvo Bosne neprestano strada i smanjuje se. Sasvim je pogrešno tvrditi da se ono povećalo u broju poslije rata 1683-1689 g. Naprotiv, u tim ratovima

PISMENOST / KNJIŽEVNOST

Selimović je ponajbolje opisao duševnu prazninu ljudi koji odu iz Bosne

–Ali što sam se više udaljavao od Sarajeva, i od Bosne, obuzimala me sve veća malodušnost i gotovo strah. Naročito pred veče, i noću. Nije postojao vidljiv razlog, nisam se

HISTORIJA

Hifzi-beg Đumišić

Dok sam pisao tekst o Hifzi-begu Đumišiću za moj roman “Legenda o Bijeloj džamiji”, našao sam na više mjesta sasvim utemeljene tvrdnje da je preko sjećanja na ovog velikog bošnjačkog