Potpisan ugovor o suizdavaštvu naučnog djela “Izvori za historiju srednjovjekovne Bosne”

U Bošnjačkom institutu u Sarajevu danas je upriličena svečanost povodom potpisivanja ugovora o saradnji i suizdavaštvu za naučno djelo “Izvori za historiju srednjovjekovne Bosne (Ispisi iz knjiga notarijata Državnog arhiva u Dubrovniku 1370-1529.), autora prof. dr. Esada Kurtovića i Almira Pece.

Ugovor su potpisali Sedad Bešlija, direktor Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu, kao izdavač, i Faris Gavrankapetanović, direktor Bošnjačkog instituta – Fondacija Adila Zulfikarpašića, i Haris Zaimović, v.d. direktora Historijskog arhiva Sarajevo, kao suizdavači.

Bešlija je tom prilikom istakao da je riječ o vrlo korisnom projektu za nauku u Bosni i Hercegovini i bosanskohercegovačku historiografiju kao i za samu državnost BiH.

“Riječ je o autorskom djelu. Izvori su u tri toma obrađeni, pripremljeni i tretiraju 15. i 16. stoljeće. Dakle, važna izvorna građa za istraživače kako historije srednjovjekovne Bosne tako i historije Bosne u osmanskom periodu. Institut za historiju kontinuirano pruža podršku ovakvim projektima, jer smatramo da su ovo kapitalni projekti za nauku u Bosni i Hercegovini i za bosanskohercegovačku historiografiju. Ova izvorna građa poslužit će istraživačima da dalje istražuju historiju Bosne, posebno u srednjem vijeku, ali također i historiju Bosne u osmanskom periodu u prvim decenijama 16. stoljeća”, kazao je Bešlija te napomenuo kako očekuju da će u budućnosti ovakve projekte podržavati i druge institucije.

Zaimović je napomenuo da je ovo nastavak saradnje, podsjetivši da je već izašao prvi tom, te da sada izlazi drugi tom ovog djela.

“Ovaj projekat je od velikog značaja za bosanskohercegovačku historiografiju, ali i za širu historiografiju iz razloga što su predstavljeni izvori za srednjovjekovnu historiju Bosne i Hercegovine. Kolega Esad Kurtović iza sebe ima mnoštvo značajnih radova, članaka i knjiga, ali da nije ništa uradio, samo da je ovo uradio, udario je jedan ogroman pečat bh. historiografiji i bh. arhivistici, jer predstavlja izvore koji će od sada i ubuduće biti velika pomoć ne samo istraživačima nego i naučnim institucijama u izučavanju izvora naše prošlosti”, kazao je Zaimović.

Gavrankapetanović je rekao da je vrlo važno da ove tri institucije sarađuju na izdavanju ovog kapitalnog djela u okviru obilježavanje 100 godina rođenja Adila Zulfikarpašića, utemeljitelja i osnivača Bošnjačkog instituta te 20 godina rada i djelovanja Bošnjačkog instituta u Sarajevu.

“Adil je bio posebno zainteresovan za srednjovjekovnu Bosnu i ranije je angažirao arhivara koji je pribavio jedan dio dokumenata koji me imamo ovdje u Bošnjačkom institutu. Mislim da je ovo jedan od elemenata ispunjavanja obaveze koju imamo prema vakifu, a to je poseban osvrt na srednjovjekovnu Bosnu”, rekao je Gavrankapetanović.

Koautor djela Almir Peco, asistent na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta UNSA, pojasnio je da se radi o djelu koje sadrži preko dvije hiljade dokumenata koji oslikavaju korespondenciju između Dubrovnika i dubrovačkog zaleđa, odnosno prostora srednjovjekovne bosanske države.

“Dokumenti su pisani najvećim dijelom na latinskom jeziku, a jedan dio na italijanskom jeziku. Oni su po svom obimu, vrsti i namjeni svakako različiti. Dijelom je to državno – pravna korespondencija, a najvećim dijelom to su privatno – pravni ugovori čija će analiza od strane istraživača i struke u budućnosti, vjerujemo, proširiti postojeće spoznaje i donijeti nova saznanja o ekonomskoj, kulturnoj, društvenoj i političkoj historiji srednjovjekovne bosanske države”, kazao je Peco te je posebno naglasio značaj izučavanja i istraživanja historije Bosne i Hercegovine na objektivan način.

“Posebno u ovom modernom vremenu svjedoci smo svi koliko se historijske činjenice iskrivljuju i koliko se historiji pribjegava kako bi se opravdali neki dnevnopolitički potezi”, rekao je Peco.