Povodom stogodišnjice jedne od najvećih bitaka: U Sarajevu dvije memorijalne izložbe Čanakkale bitke

Povodom stogodišnjice jedne od najvećih bitaka: U Sarajevu dvije memorijalne izložbe Čanakkale bitke

Povodom stogodišnjice jedne od najvećih bitaka u Prvom svjetskom ratu, bitke na turskom poluostrvu Galipolje kod grada Čanakkale, sarajevska galerija “Preporod” u saradnji sa Ambasadom Republike Turske organizuje memorijalnu izložbu dokumentarnih fotografija o tom istorijskom događaju.

– U znak sjećanja na one koji su poginuli, a među njima je bio veliki broj Bošnjaka o čemu svjedoči jedno od najvećih mezarja u svijetu, mezarje Čanakkale, ovom izložbom želimo iskazati počast poginulim u toj bitci. Dokumentarne fotografije koje će biti izložene posjetiocima će približiti i dočarati dio atmosfere, dostojanstva, patnje, patriotizma i hrabrosti ljudi koji su se borili prije 100 godina za odbranu Turske  – kaže za Fenu voditeljica galerije “Preporod” Mirsada Baljić.

Inicijator ove izložbe je prof. dr. Ćazim Hadžimejlić, a 54 dokumentarne fotografije su ustupljene iz Arhiva Generalštaba Republike Turske uz angažman Ureda za kulturu i turizam Ambasade Republike Turske u BiH.

Izložba će bit otvorena u Galeriji “Preporod” u ponedjeljak, 16. marta u 19 sati, a fotografije ostaju izložene do 24 marta.

Također će u Sarajevu u povodu stogodišnjice bitke kod Čanakkale,  u utorak, 17. marta u Vijećnici od 19 sati  biti upriličen koncert poznate turske pijanistice Anjelike Akbar i tenora Hakana Ayseva kojeg nazivaju turski Pavarotti. Uz koncert bit će otvorena i memorijalna izložba u organizaciji turske Općine Umraniye, Instituta Yunus Emre i Ambasade Republike Turske.

Na turskom poluostrvu Galipolje su 1915. godine ujedinjene britanske i francuske snage započele bitku u namjeri da zauzmu Istanbul i tako uspostave kontrolu nad strateški bitnim moreuzima Bosforom i Dardanelima. U toku jedne godine su na poluostrvu stacionirali više od 500.000 vojnika.

Njihov pokušaj je bio neuspješan, a cijena pobjede Osmanlija bila je, kako se procjenjuje, više od 210.000 poginulih i 262.000  ranjenih turskih vojnika.

Prema turskim izvorima broj dobrovoljaca iz Sandžaka i Bosne i Hercegovine koji su došli na ratište Čanakkale i ostali da se bore, iznosio je oko 15.700 ljudi. Svi oni bili su mlađi od dvadeset četiri godine. Oni koji su preživjeli prešli su u Anadoliju i nastanili se u raznim dijelovima Turske.

Pomorske bitka kod Čanakkale (Bitka na Galipolju) vođena je između 3. novembra 1914. i 18. marta 1915. godine, a kopnena bitka na Galipolju je trajala od 25. aprila 1915. do 9. januara 1916. godine.

Prekretnica pomorske bitke odigrala se 18. marta 1915. godine. Tog dana su počeli napadi sa šest britanskih i četiri francuska ratna broda, usmjerenih ka Moreuzu. Nekoliko turskih tvrđava, na ulazu u Moreuz, pretrpjele su teško bombardovanje, a neke su i uništene. Međutim, pod vodom je ostala cijela mreža podvodnih mina, koje su potopile britanske brodove HMS Irresistible, HMS Ocean i francuski ratni brod Bouvet.

Preostali brodovi su se povukli, a time je ostvarena i jedna od ključnih pobjeda za sudbinu Turaka. Pobjeda je naciji koja je stagnirala još od 18. stoljeća iznenada pojačala moral, pa se uspjeh nastavio i na kopnu, gdje su se britanske i francuske snage susrele s beskompromisnom turskom odbranom.

Bitka za Dardanele je bila temelj borbe za nezavisnost i osnivanje Republike Turske, osam godina poslije, pod vodstvom Mustafe Kemala Ataturka, koji je najprije bio poznat kao istaknuti komandant sa Čanakkale (Galipolja).

Svake godine, 18. mart se obilježava kao Dan šehida i datum veoma emotivan za sve Turke, koji se sjećaju boraca poginulih kod Čananakkale.

Ovaj 18. mart označava 100.godina od bitke za domovinu.

U turskim izvorima ova se bitka zove Çanakkale Savaşları, “Bitka kod Čanakkale” (prema gradu Çanakkale na južnoj azijskoj strani Dardanela), dok se ta bitka u američkim izvorima zove Dardanelles Campaign, “Dardanelski pohod.” U Francuskoj, Australiji i na Novom Zelandu, bitka se zove Gallipoli.

Provincija Çanakkale leži na dva kontinenta, Evropa i Azija, a grad Çanakkale je najbliži veći grad u okolini stare Troje.

(Fena)

Previous Drž'te teroristu, četnika pustite
Next Zašto propadaju dokazi o snažnom Bosanskom kraljevstvu?

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

Kinoteka Bosne i Hercegovine ponosno čuva Picassov plakat za “Bitku na Neretvi”

  Kinoteka BiH jedan je od sedam stubova kulture Bosne i Hercegovine. Osnovana je 1963. godine u okviru Arhiva BiH, a od 1994. postoji kao samostalna institucija Kinoteka Bosne i

HISTORIJA

ŽIVOT NA BOSANSKOM DVORU

Bosanske princeze postaju evropske kraljice a prinčevima nude svoje princeze. Prve, neprežaljene ljubavi bosanskih vladara bile domaće djevojke, često obične pučanke, pa i pastirke. Neprežaljena ljubav kralja Tomaša. Pokušaj Srba

HISTORIJA

Bošnjački namjesnici Osmanskog doba u Egiptu: podsjećanje na period kad su Bošnjaci vladali Egiptom

Piše: prof. dr. Jusuf Ramić   Visoke položaje u Carevini poslije sultana i šejhu-l-islama obnašali su veliki veziri, sadru azami, iz reda bošnjačkog naroda: Ibrahim-paša Bošnjak 13 godina je bio