Prezime Bošnjak kod katolika
Negdje u vrijeme Eugena Savojskog kada je popaljeno Sarajevo mnogi kršćani iz Bosne su sa njim prešli Savu, neki otišli u Hercegovinu a neki u Dalmatinsko zaleđe. Tamo su dobili nadimak Bošnjaci i kasnije taj nadimak prelazi u njihovo stalno prezime Bošnjak
Prema podacima koji se mogu naći na stranicama koje se bave rodoslovom, prezime Bošnjak koje nosi određeni broj katolika u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj – najčešće je zastupljeno u Srednjoj Bosni, razmjerno najviše u općini Fojnica.
U Fojnici je u proteklih sto godina rođeno i najviše Bošnjaka (svaki deseti stanovnik prezivao se Bošnjak).
Članovi ovog roda tvrde da su, prema nekim izvorima, porijeklom iz Hercegovine: Mostar, Široki Brijeg…
Mnogo je onih koji krenu u potragu za svojim korijenima i svojim precima i istražuju kako im je nastalo prezime praveći porodično stablo svojih predaka. Jedan od njih je Tomislav Bošnjak iz Bakovića. Tomislav je umirovljenik, radio je u Vojnom odsjeku a sa njim živi supruga Ljubica i kćerka Ivanka. Tomislav je prije proteklog rata pripremao knjigu porodičnog stabla ali došao je rat i sve mu je izgorilo, ponovo je nakon rata otpočeo svoju zamisao…
Tomislav je prije nekoliko godina za Fojnica online, pored ostalog, ispričao: .. Kada sam otpočeo istraživati naše korijene najprije sam podatke uzimao od rodbine našeg prezimena a onda u Matici crkve Franjevačkog samostana iz knjiga krštenih, rođenih, vjenčanih i umrlih a tih knjiga ima starih i do 300 godina. Došao sam do tragova da su naši preci živjeli negdje u Bosni pod drugim prezimenom.
Negdje u vrijeme Eugena Savojskog kada je popaljeno Sarajevo mnogi kršćani iz Bosne su sa njim prešli Savu, neki otišli u Hercegovinu a neki u Dalmatinsko zaleđe. Tamo su dobili nadimak Bošnjaci i kasnije taj nadimak prelazi u njihovo stalno prezime Bošnjak.
Krajem 18. i početkom 19. stoljeća ponovo se počinju vraćati u Bosnu jer je Bosna bila dobra za živiti.
Dosta materijala sam našao u Franjevačkom samostanu u Fojnici i u samostanu na Brestovskom. Saznao sam da nas Bošnjaka ima diljem cijelog svijeta po Evropi u Australiji, Americi i u Africi i da je bio veliki broj viđenijih, uglednih i učenih ljudi naše loze porodice Bošnjak – naveo je Tomislav.
***
Historičari su zabilježili da su glavni migracijski pravci Bošnjaka u Hrvatskoj u 19. vijeku uočeni iz Bosne i Hercegovine – iz Mostara, Širokog Brijega i Bos. Gradiške i to uglavnom u Zagreb.
Zanimljivo je da danas postoji i općina Bošnjaci koje se nalazi u Slavoniji.
Stanovnici ovog mjesta potvrđuju da su im preci tu doselili iz Bosne, a po njima i mjesto u kojem se skrasiše dobi naziv – Bošnjaci.
Ranije spoenuti Bošnjaci, kao i većina Bošnjaka katoličke vjeroispovijesti, uglavnom su kroatizirani u prethodnih vijek i po, tako da se danas mahom izjašnjavaju kao Hrvati.
Foto: KUD ‘Branimir’ – Bošnjaci (Slavonija, Hr)
(MiruhBosne)
You might also like
Hobi ‘pretočen’ u umjetnost – Umjetničke slike od kamenčića Irfana Rustempašića
Irfan Rustempašić, profesor geografije, iz Sarajeva svoj hobi je’ pretočio’ u umjetnost. On izrađuje slike na specifičan način koristeći kamenčiće kao bazu svojih umjetničkih djela, koja oslikavaju ljepote i znamenitosti
Sarajevo – 50 hiljada registrovanih turista u prvih 10 dana augusta! SFF dovodi nove goste i dobit
Prošli mjesec, Sarajevo je sa više od sedamdeset hiljada posjetilaca, i skoro 170 hiljada noćenja oborilo rekord. Ovaj mjesec, u Turističkoj zajenici KS očejuju veću posjećenost. “Zvaničan podatak za
Otvorena izložba o književniku Hamzi Humi
U Centru za kulturu Mostar otvorena je izložba posvećena književniku Hamzi Humi. Na izložbi “Hamza Humo u zbirci Muzeja Hercegovine Mostar” predstavljena je bogata dokumentacija o Hamzi Humi – lična