Priča o Faisalu, kralju S. Arabije i uvođenju embarga na naftu 1973. – cijena nafte skočila je za nevjerovatnih 300%

Priča o Faisalu, kralju S. Arabije i uvođenju embarga na naftu 1973. – cijena nafte skočila je za nevjerovatnih 300%

Priča o Faisalu, kralju Saudijske Arabije nije samo priča o jednom dječaku koji je s nevjerovatnih 12 godina predstavljao državu na svjetskoj sceni, koju je njegov otac, prvi kralj Saudijske Arabije vodio.

Tadašnji princ Faisal završio je studije čitanja Kur’ana i proučavanja islamskog prava i doktrina već sa samo devet godina. Uticaj njegovog oca na njega, kako vojno tako i politički, doveo je do toga da je izabran da predstavlja svog oca na međunarodnim forumima.

Tokom svog odrastanja, postao je poznat kao globalni zagovornik palestinskih prava.

Kada je 1964. godine postao kralj, Faisal je imao jasnu viziju – zaštita svetih mjesta islama, ali prioritet je bio, zaštita Jerusalema.

Odbijao je svaku podjelu Palestine, bilo da se radilo o UN-ovim ili britanskim prijedlozima, opisujući uspostavu Izraela kao prijetnju političkoj stabilnosti u arapskom svijetu.

Bio je zaslužen za dva ključna politička koraka u historiji izraelsko-palestinskog pitanja.

Vizija o ujedinjenju muslimanskog svijeta

Prvo, osnovao je Organizaciju islamske konferencije (OIC – danas poznata kao Organizacija islamske saradnje), kako bi “podržao borbu naroda Palestine”, pozivajući muslimanske države i narode da podrže palestinsku stvar.

Njegova vizija o ujedinjenju muslimanskog svijeta kako bi podržao Palestinu bila je revolucionarna.

S 57 država članica, Organizacija islamske saradnje je drugo najveće međunarodno tijelo u svijetu nakon UN-a.

Ali jučerašnja Saudijska Arabija je mnogo drugačija od današnje. Stoga, uprkos njenoj veličini i projektima, mnogi muslimani danas nisu svjesni da ta institucija uopće postoji.

Prvi svjetski energetski šok

Kada su Saudijci 40-tih godina prošlog stoljeća stekli privilegiju na naftu u svojoj zemlji, jedini zahtjev SAD-a bio je da tu moć ne koriste kao političko oružje.

Saudijska Arabija je prihvatila ovaj zahtjev uz samo jedan uslov: SAD neće podržati uspostavljanje cionističke države u Palestini.

Što nije bilo moguće, jer SAD je bio svjestan da će cionistička država u regionu u velikoj mjeri služiti njenim interesima među svojim dugoročnim političkim planovima.

To je bio drugi važan politički korak koji je poduzeo kralj Faisal – uvođenje embarga na naftu 1973. godine, kao odgovor na podršku zapadnih zemalja, pogotovo SAD-a, izraelskoj agresiji na arapske zemlje tokom arapsko-izraelskog rata.

Ovaj potez, poznat kao “Prvi svjetski energetski šok”, izazvao je ogromne promjene u svjetskoj ekonomiji.

Cijena nafte skočila je za nevjerovatnih 300%, a Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Kanada, Nizozemska i Japan su osjetile težinu ovog embarga. To je bio udarac koji je potopio američku ekonomiju u recesiju, ali istovremeno je podigao Saudijsku Arabiju na globalnu pozornicu kao vodećeg igrača na tržištu nafte.

Faisalova hrabrost i odlučnost bili su nezaustavljivi

Čak i kada su mu prijetili vojnim akcijama, on je ostao nepokolebljiv.

Kada mu je američki državni sekretar Henry Kissinger zaprijetio bombardovanjem naftnih polja ako ne ukine embargo, Faisal mu je hrabro odgovorio: “Vi ste ti koji ne možete živjeti bez nafte. Mi dolazimo iz pustinje, a naši preci su živjeli na hurmama i mlijeku, i lahko se možemo vratiti i živjeti opet tako”.

To je bio udarac koji je potopio američku ekonomiju u recesiju, ali istovremeno je podigao Saudijsku Arabiju na globalnu pozornicu kao vodećeg igrača na tržištu nafte.   

Iako se moć nafte kao oružja smanjila, s obzirom na to da se SAD većinski oslanjao na svog drugog snabdjevača nafte, Kanadu, njegova borba za pravdu i Palestince ostaje inspiracija.

Dvije godine kasnije, 1975. godine, kralja je ubio njegov nećak, princ Musaid, koji se vratio iz Sjedinjenih Američkih Država.

Prvi svjetski enegetski šok ostaje jedan od rijetkih primjera gdje su sankcije uvedene Zapadu zbog njihove podrške Izraelu, tako da se s pravom mnogi pitaju da li bi danas sličan korak zaustavio krvoproliće u Gazi.

(TRT/MiruhBosne)

Previous Mnogi građani slobodan dan iskoristili za igru, druženje i zabavu
Next Hena Gojak, studentica medicine: Mi smo jedan od najvećih potencijala, ne samo u Evropi, već u čitavom svijetu

You might also like

HISTORIJA

Prof. Imamović: Bosna je srednjovjekovni univerzitetski centar

Historičari su u Torinu naišli na dokumente koji govore o postojanju srednjovjekovnog univerziteta u Bosni. Brojni stanovnici Bosne i Hercegovine vjerovatno nisu čuli da je na teritoriji srednjovjekovne Bosne već u 14. vijeku postojalo

SEHARA

Putopis iz 19. vijeka – Stanovnici Janjeva na Kosovu: Hrvati-katolici koji govore bosanskim jezikom

Janjevo je mjesto na Kosovu u kojem je prije rata živjelo više hiljada Hrvata, danas ih je par stotina. Mjesto je nekada bilo poznato po zanatlijama i trgovcima. To spominje

HISTORIJA

Dvije okupacije, dvije odbrane: Sarajevo je opstalo!

  Glavni grad Bosne i Hercegovine je prije 73 godine, 6. aprila 1945. godine oslobođen od nacističke okupacije, a na isti dan prije 26 godina napadnut je od strane agresorskih snaga koje su