Prije 102 godine reisu-l-ulema Džemaludin Čaušević stao u zaštitu Srba

Prije 102 godine reisu-l-ulema Džemaludin Čaušević stao u zaštitu Srba

Nakon ubistva austrijskog nadvojvode Franza Ferdinanda u Sarajevu, i njegove supruge, došlo je do progona srpskog stanovništva, posebno onog sa granice prema Srbiji i Crnoj Gori, piše novinska agencija Patria.

Protiv takve politike i takvih postupaka prvi se javno oglasio tadašnji reisu-l-ulema Džemaludin Čaušević. On je već 4. jula 1914. uputio apel Bošnjacima savjetujući “svakom muslimanu, da se kani zadirkivanja i izazivanja, a naročito da se prođe Bogu mrskog djela uništavanja imovine”.

Reis Čaušević je svoj apel proširio i kao “Proglas muslimanima” objavio u sarajevskom alhamiado listu “Jeni mishab” (Nova baklja), 24. jula 1914.

Pored reisa Čauševića, sličnim su se apelima protiv progona Srba i uništavanja njihove imovine oglašavali i drugi bošnjački politički, vjerski i kulturni prvaci i radnici, sve dok se to moglo objaviti u nekim od sarajevskih novina.

Previous Azmir Husić, emotivan govor pred povratnicima: Vi ste istinski branioci Bosne i Hercegovine
Next U Novom Pazaru održana manifestacija "Dani sjećanja na genocid u Srebrenici"

You might also like

HISTORIJA

OTVORENA IZLOŽBA „SREDNJOVJEKOVNE POVELJE I PEČATI BOSANSKIH VLADARA I VLASTELE“

  „Srednjovjekovne povelje i pečati bosanskih vladara i vlastele“ autora Jasmina Mandžukića, kustosa Muzeja Tešanj. Na izložbi je prikazano 15 panoa sa srednjovjekovnim poveljama i 15 replika reprezentativnih pečata bosanskih

HISTORIJA

‘Ad modum bosnensis’ – bosanski stil (u umjetnosti) srednjovjekovne Bosne

Bosansko srednjovjekovlje je obilježeno specifičnim kulturno-historijskim tokovima sa trajno prisutnim tradicionalnim elementima protkanim stranim utjecajima. O specifičnostima u kulturnim tokovima, posebice u umjetnosti, u domenu umjetničke obrade metala kao jednoj

HISTORIJA

Gradaščević – svjetionik Bosne i političkog bosanstva

Piše: Senadin Lavić U povijesti Bosne jedan datum iz 19. stoljeća zauzima posebno mjesto. Taj famozni datum vezan je za Huseina Gradaščevića i bosanski pokret za autonomiju Bosne 1831. godine.