Pristranost njemačke politike u Bosni kroz medijske izvještaje DW-a

Politika zapadnoevropskih zemalja prema Bosni i Hercegovini i Bošnjacima uglavnom je na istoj liniji od proglašenja bosanske nezavisnosti 1992., odnosno početka agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Od embarga na oružje, o čemu su s kritikom prema EU kolegama govorili i najviši američki zvaničnici (Clinton, Biden), okretanja glave od pokušaja uništenja jedne staro-evropske zemlje i kulture pa do krajnje neizvjesne priče oko pristupanja EU.

Pojedini analitičari usudiće se reći kako će teško doći do prijema u EU zemalja koje imaju većinski muslimansko stanovništvo – od Turske do Bosne.

Domaću javnost u posljednje vrijeme iznenadilo je kako se Njemačka našla u političkim igrama oko Bosne i Hercegovine, a koje su na prvi pogled više u sadejstvu sa Rusijom nego sa višedecenijskim saveznikom (kako Njemačke, tako i Bosne) Sjedinjenim Državama – priča oko OHR-a.

Mediji su pisali i o vezama s HDZ-om njemačkog kandidata (Christian Schmidt) za dužnost visokog predstavnika.

Neki će reći kako Njemačkoj, koja nije bila voljna ispratiti ni američke sankcije određenim političarima koji podrivaju suverenitet i napredak Bosne i Hercegovine, ponajbolje odgovora ‘status quo’ u našoj zemlji. Godinama unazad iz Bosne, ali i drugih zemalja evropskog istoka, crpi se obrazovani kadar. Besplatno!

I dok Berlin nikada nije davao otvorene izjave koje bi se mogle protumačiti kao antibosanske, određene stvari donekle postaju jasnije kroz praćenje medijskog izvještavanje njemačkog medija Deutsche Welle (DW).

(2018., na proslavi 65. godišnjice od kada je vlada Savezne Republike Njemačke osnovala pomenuti medij, kancelarka Merkel je rekla da DW “može računati na kontinuiranu podršku savezne vlade”.)

Stepen pristranosti DW-a ponajbolje se mogao uočiti nakon nedavnih izbora u Mostaru, kada smo na tom njemačkom mediju imali naslove koji ‘dovoljno govore’ o percepciji tog vladinog medija naspram politika u Bosni i Hercegovini.

20.12.2020. na engleskom online izdanju ovog njemačkog medija objavljen je tekst ‘Bosnia: Divided city of Mostar holds first local vote in over a decade‘.

Pored ostalog tu imamo i ocjenu političkog usmjerenja vodećih stranaka u Mostaru, gdje je SDA ocijenjena kao nacionalistička bošnjačka stranka, dok je HDZ ‘najveća stranka bosanskih Hrvata’.

Koliko je ovakva ocjena (ne)objektivna dovoljno je vidljivo i kroz poruke iz tabora ove dvije stranke pred izbore u Mostaru. Na prošlost da ne podsjećamo.

– Nadolazeći lokalni izbori u Mostaru u mnogome će odrediti sudbinu ovog grada u godinama koje dolaze i ovo je jedinstvena prilika da Mostar ponovo aktivira sve svoje potencijale s ciljem izgradnje modernog, evropskog i grada otvorenog za sve koji u njemu žive. Vrijeme je da građani Mostara ostave sve razlike iza sebe i da zajedničkim djelovanjem spriječe sve retrogradne namjere te biraju multietnički i moderan grad kakav je i uvijek bio – kazao je pred izbore dr. Zlatko Guzin, kandidat za gradonačelnika ispred višestranačke Koalicije za Mostar koju predvodi SDA.

I dok su s jedne strane išle poruke o tome da Mostar treba biti grad za sve, druga strana (koja ‘nije nacionalistička’) ponavljala je nacionalističke mantre i floskule o Mostaru kao ‘stolnom gradu’ samo jednog naroda.

Podsjetićemo kako su u Mostaru Bošnjaci bili najbrojniji na popisu 1991., a 2013. bilo ih je preko 44 posto. Nijedan narod u tom gradu nije u prisustvu većem od pedeset procenata.

Jedan od tekstova na temu izbora jeste i tekst znakovitog naslova, objavljen 24.12.2020 (DW na hrvatskom) – Nakon izbora: „Mostar nije Bosna“.

Na hr. izdanju DW 18.12.’20. izašao je i tekst u kojem Norbert Mappes-Niediek kritikuje članove državnog Predsjedništva Džaferovića i Komšića zbog njihovog odbijanja sastanka s ruskim ministrom Lavrovom: Autogol s dva strijelca. Autor u navedenom, proruskom članku ne zadržava se na kritikama pomenutih političara, već i potcjenjivački piše o Bosni i Hercegovini.

No, ima i pozitivnih primjera u ovoj priči, kakav je recimo intervju sa Christian Schwarz-Schillingom. Međutim, riječ je o razgovoru za sajt Fondacije Heinrich Böll u Sarajevu.

Marion Kraske, šefica ureda njemačke Fondacije Heinrich Böll nije se libila postaviti prava pitanja te pritom jasno ukazati na politike koje su protiv napretka zemlje u kojoj trenutno radi.

Napadi na Bosnu i Hercegovinu – „Hrvatska i Srbija ugrožavaju mir“

(MiruhBosne)