Privrednik Hubjer: Zemlja neobrađena, a mi ulažemo u sport k'o da Mesija proizvodimo

Privrednik Hubjer: Zemlja neobrađena, a mi ulažemo u sport k'o da Mesija proizvodimo

Privrednik iz Goražda je besplatno omogućio sjetvu na području BPK kako bi se ljudi vratili obrađivanju zemlje. Neke parcele, kaže, godinama su netaknute

Oko 1.200 ljudi javilo se na poziv privrednika Emira Hubjera koji je ponudio besplatan sadni materijal i mehanizaciju svima koji žele obrađivati zemlju. Ovaj Goraždanin s adresom u njemačkom Hamburgu kaže da još uvijek nisu uspjeli sve ispoštovati, ali će i presadnicama početkom maju nastojati svojim sugrađanima pomoći da osiguraju hranu iz vlastitog vrta.

Nastojat će kaže da to prvenstveno budu penzioneri i ugrožene porodice. Osigurali su sve, odnosno sjemenski materijal svih vrsta žita, kao i mehanizaciju na pripremi zemljišta: “Obradili smo njive, od oranja, frezanja i sjetve. Imam kombajn u firmi, pa ćemo i žetvu obaviti bez ikakve obaveze. Njihovo je samo da pokažu gdje im je parcela i špajz“, ističe Hubjer.

Koliko su ukupno površine obradili dosad ni sam ne zna, u zahtjevima je kaže bilo svašta: “Navedu tri reda krompira, čučavac buranija, onda malo preskoči, pa nešto drugo.” No, ne zamjera, bitno je dodaje da se zemlja obradi, a njegovom pozivu odazvali su se i mladi i stari.

Neke parcele, ističe godinama nisu obrađivane, pa je zemlja bila tvrda ili pod velikim nagibom. Ispoštovani su i zahtjevi onih koji su tražili samo oranje ili frezanje, a sami su obavili sjetvu, valjda rekreativno. Smatra da u svakom zlu ima nešto dobro, pa je tako i korona virus ljude vratila selu.

Mnogi ne bi znali odakle su“, navodi, istaknuvši kako su različite reakcije na ovaj njegov potez. S jedne strane zahvaljuju i pozivaju ga da i naredne godine dođe u njihove njive, a drugi kažu kako bi mu bolje bilo da je sebi džipa kupio, konstatuje kroz smijeh.

Raduje ga što su se javili i oni koji nikada motiku u ruke nisu uzeli, oni čak i ne znaju koliko posla zemlja zahtjeva. Istovremeno, zbog velikih poskupljenja repromaterijala i goriva, ova prilika je dobro došla i iskusnim poljoprivrednicima da koju marku sačuvaju u džepu.

Situacije je takva da kakvu god tabletu popiješ, nećeš promašiti. Narod je isprepadan, pita ‘šta misliš hoće li ovo roditi’, ne smiju da se usude, džaba mu daješ, njega strah“, kaže ovaj privrednik, dodavši kako je žalosno da sve manje ljudi pravi špajz ili ostavu u kućama, a ova prostorija je nekada bila obavezna.

Koliko se narod otuđio od poljoprivrede, uvjerio se i kada mu je kćerka rekla da je vidjela “original ovcu”, koju je do tada gledala samo u slikovnicama. Ovu simpatičnu situaciju prepričava uz zabrinutost da je i životinja sve manje u domaćinstvima. Ranije je kaže svaka kuća stoku držala, danas su štale prazne.

Jasno mi je da dijete nije vidjelo ovcu u Hamburgu, ali često smo u Goraždu, nema ni dolje gdje da vidi“, dodaje Hubjer.

Iako godinama živi u Njemačkoj, bosanski inat nikad nije iskorijenio, a on ga je i naveo da ulaže u Goražde. Smatra da samo zasijana država može biti nezavisna, a posljednja dešavanja na istoku Evrope koja su poremetila tržišta, trebaju biti za nauk.

Mi smo vrijedan narod, pokazujemo to širom svijeta. Možemo sami sebi proizvesti, a ne zavisiti od uvoza i hoće li nam ko šta dati“, kaže naš sagovornik.

Sretan je što može pomoći, a tako je dodaje i odgojen. Uvijek rađa voćka pored puta, ona koju svako uzme, a ništa nije slučajno, pa se i sam vodi starinskim pričama i običajima.

Kad se prije pšenica sijala govorilo se prva ruka za mahluka, ptice i ostala stvorenja, druga za hajduka a meni šta ostane“, to je njegova vodilja.

Jasno mu je kaže da Bosna i Hercegovina uvozi ono što sama ne može ili ne zna napraviti, ali istovremeno ga žalosti činjenica da se u svakom kantonu više daje za sport nego za poljoprivredu: “K’o da Mesija i Ronalda proizvodimo.

Navodi kako u Njemačkoj 92 posto privrede zavisi od malih privrednika, dok su oni koji se bave poljoprivredom gospoda. Nije kaže sramota prepisivati od uspješnih, pa bi se BiH trebala ugledati na napredne zemlje i ulagati ovaj sektor, budući da resurse posjeduje. On je dosad u našu žemlju uložio oko pet miliona maraka. U Njemačkoj posjeduje građevinsku firmu, a u Goraždu ima dva objekta te oko 7.000 kvadrata pod najlonom te još obradive zemlje, kombajne i mehanizaciju u sklopu firme.

Izvor: AgroKlub

Previous Džaferović i Komšić posjetili porodicu Sefo u Stocu: Mladi život je izgubljen, materijalnu štetu ćemo nadoknaditi
Next Pravoslavni vjernici u Ukrajini u ratu obilježavaju Vaskrs

You might also like

Ekonomija/Biznis

Najbolji poslovni potez 2021: Tešanj lider među opštinama

Dvadesetak bosanskohercegovačkih opština tokom 2021.godine uspjelo je privući domaće i strane investitore i kreirati atraktivne projekte za ubrzanje ekonomskog rasta i novo zapošljavanje. Na tome je najviše radila opština Tešanj

NAUKA I TEHNOLOGIJA

Privredni sektor nudi bolju budućnost omladini u Goraždu

Srednja stručna škola „Džemal Bijedić“ u Goraždu jedina u Bosni i Hercegovini nudi zanimanje obrađivač plastike. To je tražen posao. Dušan Lorić je učenik prvog razreda Srednje stručne škole „Džemal

Ekonomija/Biznis

Bosanska Krupa: Posao za 42 novoobučena zavarivača

  U Centru za podršku poduzetništvu Bosanska Krupa je 12. februara 2019. godine održana završna konferencija projekta “Povećanje konkurentnosti radne snage na prostoru općine Bosanska Krupa” koji finansira Evropska unija.