Probijene obje cijevi tunela Zenica, put između Zenice i Žepča kraći za pet kilometara

Na poddionici Ponirak – Vraca danas je završen iskop i lijeve tunelske cijevi, čime je tunel Zenica kompletno probijen.

Proboj tunela odvijao se 24 sata dnevno, u tri smjene. Prosječno dnevno napredovanje bilo je od 5 do 6 metara, a iskopano je ukupno 630.000 prostornih metara materijala.

“Probijanje tunela Zenica izvedeno je 560 metara ispod površine zemlje. Tokom probijanja dolazilo je do prodora ekstremnih količina vode, i do 62 litra u sekundi. Sada se nastavljaju radovi na betoniranju sekundarne obloge tunela. Ovo je dokaz da posjedujemo tehničko i stručno znanje, da radimo najkompleksnije geotehničke projekte”, kazao je Ahmed Mušija, Šef projekta na poddionici Ponirak – Vraca ispred JP Autoceste FBiH.

Tunel Zenica ukupne dužine je 3360 metara i predstavlja trenutno najduži iskopani tunel na autocesti Koridora 5c u Bosni i Hercegovini. Izvodi se kao dvocijevni tunel i prolazi ispod planine Vepar. Imat će devet prolaza za pješake, dva prolaza za motorna vozila i dvije zaustavne niše. Njegovim završetkom i puštanjem u promet put između Zenice i Žepča bit će kraći za pet kilometara.

Iskop i podgrađivanje tunela su izvedeni standardnom metodom NATM (Nova austrijska tunelska metoda). Iskop je vršen u heterogenoj stijenskoj masi (tzv. Fliš), pri čemu su obje tunelske cijevi prolazile kroz različita stanja materijala, od slabijih stijena gdje je primijenjen mašinski iskop do veoma čvrstih stijena gdje su primijenjene tehnike miniranja „drill and blast“.

Izvođač radova na izgradnji tunela Zenica je kompanija Euro-asfalt d.o.o. iz Sarajeva, a osim navedene kompanije u građenju tunela sudjelovala je i kompanija Cengiz Insaat iz Turske, koja je izvela iskop, primarnu podgradu i sekundarnu oblogu na dužini od 870 metara u obje tunelske cijevi, sa južne strane tunela.

Vrijednost ugovora za izgradnju poddionice Ponirak – Vraca je 69.508.325,70 EUR-a sa PDV-om, a sredstva su osigurana putem Evropske investicijske banke (EIB) u visini od 50 miliona eura i bespovratnim sredstvima Evropske unije u visini od 19 miliona eura koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

Press JP Autoceste FBiH