Prof. dr. Sanjin Kodrić – 1866. godine se spominje isključivo bosanski jezik

U posljednje vrijeme dolazi do sve učestalijih napada na bosanski jezik i bh. pisce, ali i na Bošnjake kao narod. O tome ko i zašto želi degradirati postojanje bosanskog jezika govorio je prof. dr. Sanjin Kodrić sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

U RS se i dalje vodi rasprava o bosanskom jeziku, a nekim učenicima je u knjižice upisan kao jezik bošnjačkog naroda. O primjeni bosanskog jezika kroz historiju, prof. dr. Kodrić je kazao:

“Dilema između bosanskog i tzv. bošnjačkog jezika je politička konstrukcija i stvarne, naučne dileme tu nema. Kada je riječ o historijskoj upotrebi bosanskog jezika, on ima jezički, upotrebni kontinuitet jednako kao i svaki drugi, odnosno hrvatski i srpski jezik i, naučno-filološki gledano, nije i ništa ne može biti sporno u nazivu bosanski jezik. Navest ću jedan primjer.

Prvi štampani listovi u BiH javljaju se 1866. godine, a jedan od njih je i list ‘Bosna’. U prvom broju ‘Bosne’ kao naziv jezika spominje se isključivo bosanski jezik. Priča o bosanskom jeziku nije samo aktuelna priča, to je znatno duža priča koja ima svoj kontinuitet.”

Na pitanje zbog čega omalovažavanje i negiranje jezika je odgovorio: “To traje već stoljeće i po do dva i trebalo bi nam puno vremena za detalje, ali, u najkraćem, danas su u pitanju politički, aktuelnopolitički i dnevnopolitički razlozi, a osnove su ideološke. Negiranjem imena bosanski jezik ne negira se samo jezik, već se negira i država i njegovi govornici. Negira se cijeli jedan narod i njegovo pravo na njegov jezik i identitet, a u političkom smislu je to snažna i negativna poruka“.

Govorio je i o Meši Selimoviću kojega mnogi smatraju srpskim piscem.

“Postoji veliki broj autora koji se posmatraju i u okvirima hrvatske književnosti, i to je također staro pitanje, a začinje se isto tako u 19. stoljeću. Riječ je o tzv. nacionaliziranju muslimana, odnosno njihovu privlačenju na srpsku ili hrvatsku nacionalnu stranu. U tom smislu je moguće da je Selimović srpski, a Mak Dizdar hrvatski pisac.

Takvo što je praksa koja ima svoj historijski kontinuitet, a zadatak bosnistike je da posmatra i razumijeva djelo ovih pisaca u okvirima bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti. Kada govorimo kojoj književnosti pripada jedan pisac, mi naučnici to ne govorimo da bismo se svađali ko je čiji. Nauka nije da stvara probleme, već da objašnjava procese i pojave“, komentarisao je Kodrić za N1.