Prema prognozama privrednog rasta koje objavljuju stručnjaci uglednog američkog univerziteta Harvard, Bosna i Hercegovina će ostvariti najveći rast do 2028. godine među tranzicijskim zemljama na kontinentu.
Projekcije za Bosnu i Hercegovinu ohrabrujuće
4,07 posto očekivana je prosječna godišnja stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) za našu državu. To je gotovo dvostruko više od Hrvatske, primjera radi.
Razlog bržeg ekonomskog rasta naše zemlje djelimično leži i u trenutnoj nedovoljnoj razvijenosti.
Stručnjaci Harvarda očekuju da će prosječna godišnja stopa rasta BDP-a Slovačke do 2028. godine iznositi 3,28 posto, Poljske 3,19 posto, Rumunije 3,03 posto, Srbije 2,9 posto… Baltičke zemlje – Litvanija, Latvija i Estonija bi trebale ostvarivati prosječne stope rasta BDP-a između tri i četiri posto na godinu.
“Zemlje koje su diverzificirale proizvodnju u složenije sektore, poput Vijetnama i Kine, najbrže će se razvijati u nadolazećem desetljeću”, ocjenjuju na uglednom američkom univerzitetu.
Azija i Afrika
Osim Vijetnama i Kine, među zemlje koje će se u narednom periodu najbrže razvijati stručnjaci Harvarda ubrajaju i istočnoafričke države – Ugandu, Tanzaniju i Keniju te Etiopiju, kao i Egipat, Mjanmar (bivša Burma), Kambodžu, Tajland, Maleziju i Indoneziju. Većina njih ostvarivat će stope rasta BDP-a od barem šest posto godišnje, što će im omogućiti da postanu, a neke od njih to već i jesu, dinamična tržišta u razvoju.
Naravno, zasluge za tako brz razvoj dijelom leže u nerazvijenosti nekih zemalja, no ipak se ne može sve pripisati samo tom efektu niske osnovice. Dobar dio zasluga, ističu na Harvardu, leži i u diverzifikaciji privredne aktivnosti i u razvoju proizvoda koji se baziraju na novim tehnologijama i imaju veći udio dodane vrijednosti.
(Index/MiruhBosne)
