Promocija knjige „Plemeniti Mostar“

Promocija knjige „Plemeniti Mostar“

KNJIGA O JEDNOJ OD NAJHUMANIJIH AKCIJA U POLUMILENIJSKOJ HISTORIJI GRADA NA NERETVI

Večeras, u petak 28. juna, u prostorijama Centra za kulturu Mostar, ulica Rade Bitange 13, sa početkom u 20 sati održat će se promocija knjige „Plemeniti Mostar“.

Kompozicija voza uskotračne pruge sa deset vagona dovezla je u Mostar u sumrak kišne nedelje, 31. oktobra 1943. godine 610 siročića iz istočne Bosne čijeg su jednog ili oba roditelja pobili četnici. O ovoj plemenitoj akciji mostarskih Bošnjaka u obimnoj socijalističkoj historiografiji – vjerovali ili ne – nije napisana ni jedna jedina riječ! Zašto se o tome pola stoljeća šutjelo možete saznati iz knjige.

Te najteže ratne godine, 1943, svaka druga mostarska bošnjačka porodica primila je jednog malog muhadžira, a neke i više njih. Voz je sa ostatkom djece nastavio prema Čapljini gdje su Bošnjaci tog grada, te Počitelja, Tasovčića, Višića i Čeljeva već ranije tražili da prime dvije stotine djece, pa nisu bili zadovoljni kad je stigao manji broj djece od traženog.

U odnosu na današnji broj stanovnika broj djece primljene u Mostaru bio bi tri hiljade.

Dobročinstvo, ili merhamet osoba koji su primili male izbjeglice, bez sumnje je ležalo u njihovom poimanju i upražnjavanju vjere, gdje se u velikom broju ajeta iz Kur’ana ukazuje na važnost i značaj činjenja dobrih djela, a vjernike uči da budu plemeniti, humani i ljubazni prema ostalim ljudima.

Od 610 djece koji su izašli na mostarskoj željezničkoj stanici iz Marhametovog voza spasa u suton zadnjeg oktobarskog dana 1943. godine u Mostaru i okolini trajno je ostalo i kasnije zasnovalo porodice oko stotinu malih izbjeglica. Mnogi od njih i njihova djeca, tačno pedeset godina poslije, 1993. godine, ponovno postaju izbjeglice.

Da za vrijeme socijalističke Jugoslavije nije bilo institucionalnog prešutkivanja četničkih zločina nad Bošnjacima, nego da se o tome govorilo i kritički propitivalo, broj ubijenih Bošnjaka u agresorskom ratu protiv Bosne i Hercegovine u periodu 1992–1995. bio bi daleko manji, a Bošnjaci se ne bi uvijek ponovo iščuđavali zašto ih žele pobiti njihove prve komšije.

Na slici formular o prihvatanju jedanaestogodišnjeg Hrustana Brankovića iz sela Šetića kod Rogatice. Iz formulara se vidi da su njegovi roditelji, otac Mujo, 52 godine i majka Hasiba rođ Kartal 25 godine ubijeni, a tijela nisu nikad pronađena. Četnici su ubili ukupno 34 člana porodice Branković. Na promociji će se obratiti njegov sin Sead, piše autor.

-Nakon osam decenija zaborava ova knjiga Ahmeta Kurta čiji je izdavač BZK “Preporod” Gradsko društvo Mostar, na svijetlo dana iznosi, sigurno jedan od najhumanijih događaja u polumilenijskoj historiji grada na Neretvi.

Ova knjiga-dokument, napisana je na osnovu sačuvane dokumentacije i dopunjena iskazima zapisanim u susretima s nekadašnjim muhadžirima i njihovom rodbinom. Ahmet Kurt je uspio istražiti arhive, sakupiti vrijedne dokumente i fotografije, ali i doprijeti do još uvijek živih aktera ovih događaja.

Knjiga prati sudbinu djece od njihovog dolaska u Mostar pa do današnjih dana. Spisak skoro šest stotina dobrotvora daje unikatni uvid u socijalnu i privrednu strukturu Bošnjaka Mostara 40-ih godina prošlog stoljeća, a također nudi i pregled porodične i socijalne strukture bošnjačkih porodica iz jugoistočne Bosne na koje se sručio četnički pogrom.”

Previous Austrija: Svijet pamti Srebrenicu - Lekcije iz genocida u Evropi
Next FERK odobrio poskupljenje električne energije od 10 posto 

You might also like

NAŠI DANI

Godišnjica krunidbe posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića

Prije tačno 556 godine, u kraljevskom gradu Jajcu, u Crkvi sv. Marije papskom krunom je okrunjen Stjepan Tomašević, posljednji bosanski kralj Povodom dana krunidbe nabavljena viteška oprema JU “Agencija” iz

PISMENOST / KNJIŽEVNOST

Predstavljena edicija Historija Bosne i Hercegovine 1788-1878 autora Galiba Šljive

Kapitalno izdanje od 12 knjiga “Historija Bosne i Hercegovine 1788-1878” autora Galiba Šljive predstavljeno je jučer u Narodnom pozorištu u Sarajevu. Profesor Šljivo je knjigu opisao kao ediciju koja govori

HISTORIJA

Pismo posljednjeg bosanskog kralja upućeno papi Piju II 1461. godine

  Stjepan Tomašević je na kraljevski tron došao nakon smrti svoga oca Stjepana Tomaša, koji je iznenada umro 1461. godine. Inače, Stjepan Tomašević je sin Stjepana Tomaša i njegove prve