Promocija rimske ceste stare dvije hiljade godina

Promocija rimske ceste stare dvije hiljade godina

Zanimljivu promociju rimske ceste još iz antičkog perioda na lokalitetu Dobra voda na Konjuhu u blizini Kladnja upriličio je sa partnerima Univerzitet u Tuzli.

Rimska cesta koja je građena u prvom vijeku nove ere vodila je od prijevoja Karaula preko obronaka Konjuha do Kladnja. U doba Rimskog carstva ova cesta imala je osim vojnog i privredni značaj.

Kroz performans koji prikazuje putovanje rimskog senatora i njegove suprugeu kočijama,promovisana je dionica rimske ceste u šumama Konjuha. Lokalitet je donedavno bio nepristupačan i zarastao u korov. Otkrila ga je profesorica Univerziteta u Tuzli, nakon čega se pristupilo čišćenju i neophodnim radovima.

„Tek nakon toga imali smo pravu sliku ceste. Radi se o Rimskoj cesti i to je drugi lokalitet na kojem smo otkrili rimsku cestu“, pojašnjava doc.dr. Mersiha Imamović, profesorica na Univerzitetu u Tuzli.

Tragovi Rimske ceste vode i preko današnjih naselja Brateljevići i Pauč do izletišta Muška voda. Historijat nastanka ove ceste seže vijekovima u prošlost.

„Car je poslao u Bosnu svoga čovjeka po profesiji inženjera za saobraćaj i komunikacije da snimi teren i da mu u Rim donese trase zamišljenih puteva koji bi išli kroz Bosnu“, priča dr. sc. Bego Omerčević, univerzitetski profesor u penziji.

Pratećih objakata na ovoj lokaciji danas nema, jer su, kažu istraživači, građeni pretežno od drveta i nisu odoljeli zubu vremena. No, pored ceste postoje izvori koji su u to vrijeme predstavljali odmorišta.

„U ovom dijelu do samog grada, negdje oko tri kilometra odavdje pruža se ova cesta i tamo južnije prema općini Olovo. Pretpostavka je da i u sjevernim dijeloma općine postoji mreža ovakvih puteva“, kazao je Jusuf Čavkunović, načelnik Općine Kladanj.

Ovaj lokalitet u budućnosti bi mogao predstavljati značajan turistički biser, a otkrivanje i promociju su ove godine prvi put upriličili Univerzitet u Tuzli, Zaštićeni pejzaž Konjuh, Šume TK, Općina Kladanj i italijanska organizacija Cisp – izvještava federalna.ba.

Previous Novalić: Turizam bi mogao postati najutjecajniji sektor za našu privredu
Next Izložba “Čula” u Sarajevu: Doprinos kulturi sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici

You might also like

BAŠTINA

Kratak izvještaj o ispitivanju starina crkava manastira Ozrena, Tamne, Papraće i Lomnice

Autor: ĐOKO MAZALIĆ, GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA, 01.01.1938. Imao sam priliku da prošlog ljeta, uz pripomoć »Zadužbine Sare i Vase Stojanovića« pri beogradskom univerzitetu, a u saradnnji sa gosp. Milenkom S. Filipovićem, profesorom

BAŠTINA

Restauriran solarni sat u Mostaru

Nakon restauracije, solarni sat na zidu džamije hadži Memije Hadžiomerovića u mostarskoj mahali Cernica, u subotu 31. 10. pred podne namaz, kratkom svečanosti predstavljen je široj društvenoj zajednici. Radi se

ŽIVOT

Korali, školjke i šorvani na Lukomiru

U noćima lukomirskim, zvijezde se ogledaju u bjelini njegova kama stećka…, i tako zajedno pamte, čuvaju od zaborava ono birvaktile… luku mira praiskona. Piše: Smaragda Klino Muška je ime za žensko