Večeras je u Vogošći, u organizaciji BZK Preporod Vogošća a povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine, organizovana promocija dva historijska romana – „Batonov ustanak“ i “Prokletstvo bosanske kraljice Katarine”, autora Saliha Straševića.
Priče o dvije značajne ličnosti bosanske historije…
Ukratko iz romana „Batonov ustanak“
Roman zaranja u historijske dubine od prije više od 2000 godina, kada su unutrašnjost i Zapadni Balkan naseljavala mnogobrojna Ilirska plemena.
U okvirima današnje države BiH tj. u Centralnoj Bosni naseljavalo je jedno od najjačih plemena Desitijati. Rimljani su Ilirik podijelili na teritorijalne autonomije u okviru rimske provincije, stvarnu vojnu i civilnu vlast u provinciji obavljao je namjesnik (carski legat).
Nakon silnih nameta, poreza, naturalnih a kasnije novčanih, odvođenjem mladića u Rimske legije, pleme iz Centralne Bosne Desitijati na čelu s Batom dižu ustanak protiv najmoćnije imperije svijeta Rima.
Upravo tad , Rimske legije su krenule i prešle Dunav s namjerom da pokore Markomansko carstvo. Iznenada dobijaju obavjest o Batonovom ustanku. Jedan od najvećih Rimskih vojskovođa Tiberije, svoje legije žurno okreće kako bi zaštitili Rim. Oko 120.000 rimskih legionara plus pomoćno osoblje kreće prema rijeci Basini (današnja rijeka Bosna, i korijen riječi prema kojima je Bosna dobila ime).
Dolazi do žestokih okršaja, Batonovih ustanika sa Tiberijevim legionarima, kroz bitke koje su se odvijale pune tri godine. Da nije bilo izdaje, Batona Breučkog vojskovođe plemena Breuka, gladi i bolesti, rat se mogao i drugačije završiti. Boreći se fajterski, viteški i muški Tiberije poštujući svog protivnika Batonu Desitijatskom je poštedio život i to prvi puta u historiji.
Dobro izučeni matrijalni dokazi, rekonstruisani su u prvom historijskom romanu „Batonov ustanak“ Živopisna mjesta po Bosni, običaji, način života, opisi, daju istančanu nit živopisnih dešavanja po rekonstruisanim dešavanjima i epskim bitkama vođenim za slobodu.
Sve je to satkano i perom dočarano u historijskom romanu iz daleke prošlosti naših pradjedova koje je ovjekovječio književnik Salih Strašević.
Recezenti na romanu:
- Prof.dr. Salmedin Mesihović,
- Prof.dr. Sead Selimović,
- Prof. dr. Nezir Halilović ,
Format: A5, tvrdi povez, 312 str.
Prokletstvo bosanske kraljice Katarine
Djelo “Prokletstvo bosanske kraljice Katarine” odvija se u periodu srednjeg vijeka na teritoriji srednjevjekovne Bosne.
U vrleti Bosanskih planina u ljubavnoj idili žive Tomaš i njegova vjerna ljuba Vojača sa sinom. Tomaš ne znajući da su on i brat poslednji potomci muške loze Kotromanića i nezakonita djeca kralja Ostoje, odrasta s poglavarom Bosanske crkve djedom Milojem misleći da mu je on biološki otac. Radnja romana upravo kreće dolaskom bosanskog djeda, brata Radaka koga nije poznavao, sa grupom bosanskih vitezova.
Tomaša, Vojaču i njihovog sina Stjepana odvode na stanak bosanskog rustega, gdje u nizu tajni kao poslednjeg u rodu Kotromanića izabiraju kralja Tomaša.
Radnja romana upravo kreće dolaskom bosanskog djeda, brata Radaka koga nije poznavao, sa grupom bosanskih vitezova.
Tomaš je izabran iako je bio mlađi jer je njegov brat šurovao sa Osmanlijama. Nakon što je krunisan Tomaša i njegovu porodicu prate problemi sa vođenjem države. Sve se usložnjava nakon što najbolji bosanski vitez i djed Miloje odu sa hižom u bosanske planine kako bi sačuvali “Tajnu knjigu” daleko od očiju dušmana. Pod pritiskom pape i katoličkih država kako bi priznali bosanskom kralju krunu, Tomaš mora ostaviti svoju dragu Vojaču i oženiti ženu plemenitog roda i primiti katoličanstvo.
Cecelija ili don Elvira kako je promjenila ime, radila je na kraljevom dvoru na Bobovcu a bila je ljubavnica i špijun gospodara Huma Stjepana Vukčića Kosače. Predlaže njegovu kćerku Katarinu za novu bosansku kraljicu. Vojača izdata napušta dvore u Sutiskoj i trudna se vraća u Ramu, u kolibu gdje je nekada sretno živjela s Tomašem.
Radak je pridobio dijete iz prvog braka sa Vojačom Stjepana počeo kovati planove kako bi ga doveo na prijestolje. Srbija ostaje ostaje bez nasljednika. Tomaš ženi sina kćerkom Lazara Brankovića nastojeći zagospodariti Srbijom. Baš u to vrijeme radoznalog i mladog sultana Mehmeda prepoznaju i zarobljavaju na dvorima u Jajcu.
Nakon što se strina Tomaša Magdalena požalila kako je uznemirava hrvatska obitelj Kurjakovići, Tomaš pošalje sina Stjepana i brata Radaka da ih kazne.
Tomaš se pobratimi sa Mehmedom. Osmanlijama nepobjedivu tvrđavu Smederevo predaju brat i sin kralja Tomaša. Papa i Ugarski kralj vrše pritisak na Tomaša da uništi krivovjerstvo u Bosni. U silnim problemima u kojim se našao kralj Tomaš, Radak i njegov sin Stjepan odlaze kod Ugarskog kralja. Kad je kralj Ugarske čuo da je Tomaš imao u rukama mladog sultana Mehmeda porazbijao je dvore u Budimu.
Obećao je Stjepanu da će ga priznati za kralja ako pogube njegovog oca. Izdajom duboko u bosanskim planinama golobradi mladić koji je djecu obučavao apokritima osveti se za neuzvraćenu Jerininu ljubav koja je svoje srce dala vitezu Ahmatu. Ubrzo kršćani i dominikanci popale selo i “Tajnu knjigu” proslijede papi.
Ona šalje tajno pismo sultanu Mehmedu pobratimu Tomaša,koji ubrzo dolazis vojskom u Bosnu, zauzima njene gradove i pogubi Radaka i Stjepana.
Nakon što se strina Tomaša, Magdalena požalila kako je uznemirava hrvatska obitelj Kurjakovići, Tomaš pošalje sina Stjepana i brata Radaka da ih kazne. Međutim dobija odgovor da se isti provode s žena i vinom i da svakodnevno gube vojsku. Tomaš odlazi iznenada i nagovori se sinu i bratu. Iste noći biva zadavljen. A po povratku kući Stjepan se u Jajcu proglašava kraljem.
Katarina je naslutila, a i potvrđeno joj je od strane bezbjednjaka da je Tomaš ubijen. Ona šalje tajno pismo Mehmedu pobratimu Tomaša koji ubrzo dolazi s vojskom u Bosnu, zauzima njene gradove i pogubi Radaka i Stjepana. Katarina u međuvremenu šalje djecu svom polubratu u Carigrad, koga je njen otac poslao sultanu kao zalog za dogovor.
Katarina poslije priča izbjeglog naroda ispred Osmanlija bježi na Kozograda a zatim u Dubrovnik. Znala je da je Bosna izdata od pape i Ugarskog kralja koji su se htjeli riješiti krive vjere, hereze u Bosni. Papa i Ugari nisu ništa preduzeli nakon pohoda Osmanlija iako su obećali mladom kralju Stjepanu da će mu pomoći na bojnom polju.
Znala je da je Bosna izdata od pape i Ugarskog kralja koji su se htjeli riješiti krive vjere, hereze u Bosni.
Kako bi spasila zemlju i djecu Katarina se odlučuje na poslednji korak, odlazak u Rim kod pape. Pokušavajući papu nagovoriti da oslobode njenu zemlju, Katarina je pokušavala ostvariti kontakt sa djecom. Kada je vidjela da je sve uzalud, i da je njena kćerka umrla na putu za Carigrad, Katarina gubi svaku nadu i njen se život polako gasi.
Papa i njegovi saradnici pokušavaju da od Katarine dobiju testament da su zakonski nasljednici Bosanskog kraljevstva. Donoseći otrovanu ribu, dominikanac Don Francisco otruje kraljicu Katarinu i domogne se potpisanog testamenta. Sretni dominikanac nije ni slutio da je prevaren.
