Rub-tahta iz Zavičajnog muzeja u Konjicu
Tragom islamskog vjerskog naslijeđa, a povodom Međunarodnog dana muzeja, putujemo u Hercegovinu: u Zavičajni muzej u Konjicu.
U ovom muzeju se čuva jedna od najstarijih rub-tahti – to je najomiljeniji instrument za tačno određivanje molitvenog vremena, koji se koristio u Bosni i Hercegovini.
Mjerenje vremena u Islamu je važno zbog toga što su vjerski obredi vremenski precizirani. Osobe koje se bave mjerenjem i računanjem vremena se zovu muvekiti. Oni su morali poznavati osnove astronomije i matematike.
Za računanje vremena molitvi su se kroz historiju koristili razni astrološki instrumenti: astrolabi, sunčani i mehanički satovi. Ove instrumente su izrađivali astronomi različitih vjeroispovjesti.
Rub-tahta je ravna ploča u obliku četvrtine kruga. Instrument iz Konjica, iz sela Parsovići, spada u deset primjeraka rub-tahti koje su sačuvane u Bosni i Hercegovini. Napravio ju je Emin, sin Omera 1794/1795. godine. Naučnici smatraju da je napravljena u nekoj domaćoj radionici. Materijal od kojeg je napravljena je drvo.
Poslije nanošenja laka na drvo, na instrumentu su iscrtavane linije, oznake i natpisi. Spoljne dimenzije su 148 x 168 mm, a debljina je 22 mm – ovaj po dimenzijama mali predmet je specifičan po tome što je imao na sebi ispisane mjesece julijanske, sunčane godine. Pomoću rub-tahte se određivao i pravac Kible, pravac prema kojem trebaju biti licem okrenuti muslimani tokom molitve. Također, na ovom instrumentu su ispisana i sazviježđa.
Rub-tahta ima i svoju torbicu za nošenje na ramenu, a uputstvo za upotrebu je ispisano na samom instrumentu.
Izvor: Historijski Muzej BiH
You might also like
Gradaščevići, Bašagići, Mulabdići… Pogledajte ljepotu narodnog blaga iz bogatih bošnjačkih porodica
Etnološka zbirka Bošnjačkog istituta – Fondacije Adila Zulfikarpašića svjedočanstvo je o prošlim vremenima koje govori o životu ljudi u periodu pred kraj osmanske uprave u Bosni i Hercegovini, austrougarske uprave,
Skrivena Bosna: Ostaci Perin grada mirišu na davnu prošlost
Perin grad je čudo, za koje, po običaju, malo ko zna da postoji, a još manje gdje se nalazi. Može biti da to ima veze sa protokom vremena i sa
GABELA: Jedan od najvažnijih srednjovjekovnih trgova, čuvena carinarnica i snažno utvrđenje
U srednjem vijeku Gabela se zvala i Drijeva, Narenta, Neretvanski Grad i Neretva. Zauzimala je ključnu poziciju ušća Neretve s desne strane rijeke. Štitila je značajno trgovište s druge strane