Rub-tahta iz Zavičajnog muzeja u Konjicu

Rub-tahta iz Zavičajnog muzeja u Konjicu

Tragom islamskog vjerskog naslijeđa, a povodom Međunarodnog dana muzeja, putujemo u Hercegovinu: u Zavičajni muzej u Konjicu.

U ovom muzeju se čuva jedna od najstarijih rub-tahti – to je najomiljeniji instrument za tačno određivanje molitvenog vremena, koji se koristio u Bosni i Hercegovini.

Mjerenje vremena u Islamu je važno zbog toga što su vjerski obredi vremenski precizirani. Osobe koje se bave mjerenjem i računanjem vremena se zovu muvekiti. Oni su morali poznavati osnove astronomije i matematike.

Za računanje vremena molitvi su se kroz historiju koristili razni astrološki instrumenti: astrolabi, sunčani i mehanički satovi. Ove instrumente su izrađivali astronomi različitih vjeroispovjesti.

Rub-tahta je ravna ploča u obliku četvrtine kruga. Instrument iz Konjica, iz sela Parsovići, spada u deset primjeraka rub-tahti koje su sačuvane u Bosni i Hercegovini. Napravio ju je Emin, sin Omera 1794/1795. godine. Naučnici smatraju da je napravljena u nekoj domaćoj radionici. Materijal od kojeg je napravljena je drvo.

Poslije nanošenja laka na drvo, na instrumentu su iscrtavane linije, oznake i natpisi. Spoljne dimenzije su 148 x 168 mm, a debljina je 22 mm – ovaj po dimenzijama mali predmet je specifičan po tome što je imao na sebi ispisane mjesece julijanske, sunčane godine. Pomoću rub-tahte se određivao i pravac Kible, pravac prema kojem trebaju biti licem okrenuti muslimani tokom molitve. Također, na ovom instrumentu su ispisana i sazviježđa.

Rub-tahta ima i svoju torbicu za nošenje na ramenu, a uputstvo za upotrebu je ispisano na samom instrumentu.

Izvor: Historijski Muzej BiH

Previous Zenički muzej postavio virtuelnu izložbu 'Digitalni Kulin ban'
Next Nisu srpski vojnici bježali iz Bosne zbog misterioznih talasa, već ih je tjerala bosanska armija!

You might also like

BAŠTINA

Džindijska džamija: Još jedan tuzlanski dragulj na listi nacionalnih spomenika

  Husein Čauševa ili Džindijska džamija u Tuzli predstavlja monumentalni objekt tipične bosanske arhitekture, a na nedavno održanoj sjednici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i

KULTURA I UMJETNOST

Arebica – staro bosansko pismo kojim se i danas služi nana Nura Ferhatović

Arebica je specifično bosansko pismo nastalo ulaskom Kraljevine Bosne u osmanlijsko‑islamski kulturni i civilizacijski krug. Na njenim temeljima, u periodu od pet stoljeća, nastaje posebna naporedna pismenost spram bosančice (autentično

NAŠI DANI

U Travniku postavljeni bilbordi sa nazivom grada na pet bosanskih pisama

Saradnja JU Gradska biblioteka Travnik sa Institutom za jezik Univerziteta u Sarajevu u okviru projekta „Bosanska pisma kroz (kulturnu) historiju“ započela je u septembru 2019. godine. Potvrda ove saradnje u