Sanacija nekropole stećaka Slatina u Radovlju kod Visokog

Sanacija nekropole stećaka Slatina u Radovlju kod Visokog

Javna ustanova Zavičajni muzej Visoko pokrenuo je projekt evidentiranja i zaštite stećaka na lokalitetu Slatina, na području MZ Radovlje. Kako je u razgovoru za Fenu kazala jedna od učesnica projekta, suradnica Zavičajnog muzeja, magistrica arheologije Adisa Lepić, ovaj lokalitet predstavljat će jedan mali arheološki park koji ima potencijal za razvoj turizma u ovom kraju.

Piše: Fedžad Forto

Lepić navodi da je područje općine Visoko oduvijek plijenilo pažnju kako naučne javnosti tako i prolaznika, posjetilaca i ljubitelja bogate historije ovog kraja. Odavno je poznato da su se u visočkoj kotlini nalazili prvi srednjovjekovni vladarski dvorovi, a uz njih niz odbrambenih vojnih utvrda, te da je ovo mjesto gdje su krunisani i sahranjivani bosanski vladari, mjesto gdje su donošene najvažnije državne odluke.

– Uprkos ovim činjenicama ovaj kraj u tolikoj mjeri je kulturno-historijski i arheološi bogat da velika otkrića tek predstoje – kaže mr. Lepić.

Navodi da kao i većina bosanskohercegovačkih općina i općina Visoko posjeduje znatan broj srednjovjekovnih nekropola s najmonumentalnijim nadgrobnim spomenicima tog perioda – stećcima. Ranija istraživanja 1960-ih godina su bila fokusirana isključivo na popis nekropola, po kojem općina Visoko ima oko 30 nekropola, što se, smatra mr. Lepić, mora uzeti s rezervom.

– Jedna od najbrojnih nekropola stećaka na području općine Visoko svakako je neropola Slatina u MZ Radovlje. Činjenica je da ova nekropola nije evidentirana u naučnoistraživačkom radu Šefika Bešlagića. Tek nekoliko podataka zabilježio je istaknuti historičar, arheolog i pravnik Pavao Anđelić u djelu „Visoko i okolina kroz historiju 1“. Od tada do danas o ovom lokalitetu nije zabilježen niti jedan podatak.

Na inicijativu lokalnih mještana a uz ogroman interes i zalaganje uposlenika JU Zavičajni muzej Visoko, tokom 2016. godine odlučno se krenulo u izradu projekta i saniranje nastale šteta na lokalitetu. Kao i većina kulturno-historijskog naslijeđa naše države ugroženo je urbanizacijom koja obično podrazumijeva gradnju lokalnih puteva, autoputeva, novih građevinskih objekata i slično – ističe mr. Lepić.

Po njenim riječima, najviše u ovim slučajevima ugroženi su stećci pa je sličan slučaj zabilježen na nekropoli Slatina. Naime, proširenjem seoskog puta u MZ Radovlje stećci koji se nalaze u baštama privatnih parcela bili su potkopani, a prema kazivanjima mještana neki su čak prevaljeni na put, drugi su utonuli i zarasli u međe.

U cilju prije svega saniranja štete koja je nastala u prethodnih desetak godina u Zavičajnom muzeju Visoko izrađen je projekt pod nazivom „Sanacija nekropole stećaka u MZ Radovlje“.

– Danas, kada su osigurana novčana sredstva i potrebne terenske dozvole od Federalnog zavoda za zaštitu spomenika krenulo se u realizaciju ovog projekta. U protekloj sedmici urađeni su arheološki radovi koji su podrazumijevali nedestruktivne metode rada: dokumentiranja, fotodokumentacija, rekognosciranje i snimanje nekropole, radovi čišćenja područja oko spomenika u svrhu pripreme lokaliteta za građevinske radova koji tek slijede. Konačna sanacija podrazumijeva ugradnju potpornog suhozida uz među, a u visini stećaka i izrada info table o nekropoli.

U konačnici nekropola Slatina koja trenutno broji 20 stećaka od kojih se ističu dva fino klesana sljemenjaka, a u narednom periodu predstavljat će jedan mali arheološki park koji ima potencijal za bogati razvoj turizma u ovom kraju – kazala je za Fenu magistrica arheologije Adisa Lepić.

Previous Spašeno 500 civila: Obilježena godišnjica oslobađanja zatočenika logora u Liplju kod Zvornika (Video)
Next Sarajevski studenti izumili uređaj koji 'čuje' prostor: Plan je da se milionima ljudi omogući da se slobodno kreću

You might also like

BAŠTINA

Municipium S: Misteriozni rimski grad nadomak Pljevalja

Na lokalitetu Komini kod Pljevalja djelimično je istražena nekropola zagonetnog arheološkog lokaliteta, uz antičku Duklju svakako najvažnijeg antičkog nalazišta u Crnoj Gori. Pretpostavlja se da je nekropola pripadala gradu Splonumu,

KULTURA I UMJETNOST

Otvorena izložba oružja iz Kolekcije Bošnjačkog instituta

  Izložba oružja iz Kolekcije Bošnjačkog instituta – Fondacije Adila Zulfikarpašića, koja sadrži najvažnije primjerke vatrenog i hladnog oružja koje se u Bosni i Hercegovini koristilo od sredine 15. do

BAŠTINA

Nevesinje posjeduje čak tri hiljade stećaka (Video)

Na području Nevesinja evidentirano je čak tri hiljade stećaka. To je najviše stećaka na području jedne opštine. Zbog toga se ovaj grad naziva i prestonicom stećaka. Najveća nekropola je u