Sandalj Hranić Kosača, veliki vojvoda bosanski
Uzima se da je Sandalj rođen oko 1370. godine, a umro je 15. marta 1435. Na čelu roda Kosače je od 1393.
Kosače su se granale na četiri kuće sitnog plemstva i jednu velikašku kuću Hranića. Porijeklom su iz gornjeg Podrinja… Selo Kosače je smješteno na uzvišenju, iznad obale rijeke Osanice, lijeve pritoke Drine. U Kosačama se nalazi i nekropola sa stećcima.
U blizini sela Kosače nalazi se selo Hranjevići, gdje su živjeli pripadnici porodice Hranić.
Prvi poznati član porodice, te time i njen rodonačelnik, jeste knez Vuk Hrana (1317-1359). Imao je dva sina: Vlatka Vukovića (?-1403), čuvenog vojvodu bosanskog i glavonokomadujućeg u dvije bitke protiv Osmanlija: bitke kod Bileće (1388) i bitke na Kosovu (1389), i Hranu Vukovića, velikog kneza bosanskog, preko kojeg se nastavlja loza Kosača-Hranića.
Potonji je imao tri sina: Sandalja Hranića (oko 1370-1435), velikog vojvodu bosanskog, te knezove Vuka (?-1424) i Vukca (?-1432). Sandalj nije imao potomstvo.
Vuk je imao sinove knezove Ivana (prije 1400-1460-ih) i Sladoja (prvi put se spominje 1429- iza 1465). Ivan je imao sina Adama s kojim prestaju vijesti o toj grani Kosača.
Vukac je imao kćerku Teodoru i sina hercega Stjepana Vukčića (1404-1466), rodonačelnika Hercegovića. Po Stjepanu je Hercegovina dobila ime. Stjepan je imao kćerku Katarinu, kraljicu bosansku i ženu kralja Stjepana Tomaša, te tri sina: Vladislava (1426-1490), Vlatka (1427-1489) i Ahmed-pašu (rođ. Stjepan, 1459-1516). Padom Bosne, a kasnije i Hercegovine, došlo je do rasejanja porodice Hercegović i razgranjavanja porodice u tri grane.
- Uzima se da je Sandalj rođen oko 1370. godine, a umro je 15. marta 1435. Na čelu roda Kosače je od 1393. Od svoga strica/amidže, vojvode Vlatka Vukovića, Sandalj je naslijedio posjed, plemenitu baštinu, i titulu vojvode. To mu je omogućilo da odmah preuzme i istaknutu poziciju u krugu najuglednijih bosanskih velmoža. Redovno se nalazi u krugu najjače vlastele uz bosanske kraljeve kao savjetnik, ručnik i svjedok. Njegov najpoznatiji diplomata bio je Pribislav Pohvalić.
Sandaljev posjed obuhvatao je područje od sliva Neretve do sliva Drine sa Fočom i Goraždem, Polimlje sa Prijepoljem, Brezom i Pljevljima, i od Vrhbosne preko Zagorja, Ljubomira i Bileće do Kotora i Novog u župi Dračevici. Bio je i gospodar polovine župe Konavli koju je dijelio s knezom Pavlom Radinovićem iz bosanske vlastelinske porodice Pavlovići.
Zajedno s punicom i drugom suprugom, miraz iz drugog braka, Ostrovicu, i prava na Skradin prodao je Mlečanima 1410. godine. Svoju polovinu posjeda u Konavlima prodaje Dubrovčanima 1419. godine, a svoja prava na Kotor Mlečanima 1423. godine.
U burnim vremenima, nakon smrti bosanskog kralja Tvrtka I (+ 1391.) Sandalj se bori da odbrani bosansko kraljevstvo od nasrtaja Sigismunda.
Sandaljeva vjerska orijentacija pokazuje sklonost prema Crkvi bosanskoj.
Naslijedio ga je sinovac Stjepan Vukčić Kosača.
(MiruhBosne)
Izvori: historija.ba,
Jusuf Džafić: Lista bošnjačkih porodica jugoslovenskog prostora spomenutih u Sejahtnami (c-i) …
You might also like
Čuvar kraljevskoga grada Jajca, srednjovjekovni grad Vinac
Historija je htjela da jedan mali dvorac postane čuvar kraljevskoga grada koji i danas, iako ruševan, plijeni svojom ljepotom i položajem Niz vrbasku dolinu pred samim Jajcem svakom će čovjeku
Putopis iz 19. vijeka – Stanovnici Janjeva na Kosovu: Hrvati-katolici koji govore bosanskim jezikom
Janjevo je mjesto na Kosovu u kojem je prije rata živjelo više hiljada Hrvata, danas ih je par stotina. Mjesto je nekada bilo poznato po zanatlijama i trgovcima. To spominje
Pašaga Mandžić je živio i umro za svoj rodni grad, a, vrijeme će pokazati, i za svoj narod
“Pazi, ta Čolakovićeva knjiga i Mandžićevo reagiranje na nju, odnosno na film koji je po njoj snimljen, tek je okidač njegovog, Mandžićevog, akumuliranog nezadovoljstva zbog, prije svega, partizanske kolaboracije s