Sanski Most: Urod voća ove će godine biti rekordan. Dobra godina i za pčelare

Sanski Most: Urod voća ove će godine biti rekordan. Dobra godina i za pčelare

Povoljne vremenske prilike pogodovale su ove godine voćarima, pa se na području Sanskog Mosta očekuje rekordan urod svih vrsta voća. 

Naravno, uz uslov da se povoljne vremenske prilike nastave i da ne bude elementarnih nepogoda poput leda ili grada. Najveći sanski proizvođač voća, Enes Kobašlić, kaže kako su sve voćke u njegovom prostranom voćnjaku ekstremno rodile, pa se očekuje rekordna godina. Za razliku od nekih ranijih godina, kako kaže Kobašlić, ove godine nije bilo niskih temperatura u vrijeme cvjetanja voća i odmetanja plodova, što je pogodovalo vegetativnom razvitku. Krošnnje šljiva, jabuka, krušaka, trešanaj i drugog voća u Kobašlićebom voćnjaku, svinule su se od težine tereta plodova na granama stabala.

Ono što je trenutno najveći problem u voćarstvu, ali i općenito u poljoprivredi, jeste nedostatak radne snage i pored toga što se za rad u voćnjaku plaćaju veoma dobre dnevnice. Zbog toga su u predstojećoj berbi mogući veliki problemi. Međutim, ono što muči sanske voćare već godinama, jeste plasman njihovih proizvoda na tržište. Ne postoiji zagarantovan otkup i svi su prinuđeni da se snalaze kako znaju i umiju. Također, jedan od problema jeste i to što se ne isplaćuju poticaji za voće koje rađa na stablima. Pred sanskim voćarima je rodna godina, ali su njihovi strahovi i dalje prisutni zbog mogućih vremenskih nepogoda. Ukoliko ne bude neplaniranih situacija, ovogodišnja berba bi mogla biti zaista rekordna.

Ovogodišnja medonosna sezona na području Sanskog Mosta, za razliku od nekoliko prethodnih, je veoma obećavajuća, i zbog izrazito povoljnih vremenskih prilika, mogla bi dati odlične rezultate.

KONAČNO DOBRA GODINA ZA PČELARE

Pčelare u 2022. godini prati povoljno vrijeme, pa su u velikoj mjeri zadovoljni ovogodišnjim prinosima. Većina pčelara već sada bilježi dobru proizvodnju meda, a među njima i sanski pčelar Enes Bahtić, jedan od najuspješnijih proizvođača meda i drugih pčelinjih proizvoda na području sanske općine, ali i cijelog Unsko sanskog kantona. Slično je kako kaže i kod drugih pčelara, bilo da su košnice držali na jednom mjestu, ili ih selili na druga područja. 

Za pčelare bagrem je jedna od najvažnijih medonosnih biljaka, a bagremova ispaša ove godine bila je veoma izdašna, tako da su košnice pune bagremovog meda. Ono što slijedi jeste period cvjetanja kestena i lipe, i već sada može se reći da su prinosi obećavajući. Povoljna okolnost za pčelare jeste da je ove godine u većoj mjeri izostala pojava bolesti i virusa koje često napadaju pčelinje zajednice, i slabe njihov rad.

Ukoliko u narednom periodu pčelare posluži vrijeme, može se očekivati da ove godine neće doći do nestašice meda na tržištu, te da će njegova cijena biti prihvatljiva. To će posebno obradovati potrošače koji redovno koriste med u ishrani, ali i za liječenje brojnih zdravstvenih problema.

(Rtv SANA/MiruhBosne)

Previous Dodiku odbijenice iz Grčke i S. Makedonije
Next Bosnić o razlozima za ostavku: Izbacivanje Pašalića sa spiska vrhunac je grubog miješanja u moj izbor igrača

You might also like

MADE IN BOSNIA-387

ZA DAN DRŽAVNOSTI BiH SARAJEVO SE SPAJA NA AUTOPUT

  Radovi na izgradnji Sarajevske obilaznice privode se kraju, a kompletna moderna saobraćajnica na zapadnom ulazu u glavni grad Bosne i Hercegovine, trebala bi vrlo brzo biti u funkciji. Njenim

MADE IN BOSNIA-387

“GS – TM Travnik”: Proizvode luksuzne bicikle, dijelove za njemačku željeznicu, kao i automobilsku industriju

Firma “GS – Tvornica mašina Travnik” nalazi se nedaleko od centra Travnika. Luksuzna bicikla proizvedena u ovoj tvornici prodaju se po cijeni od nekoliko hiljada eura u cijelom svijetu. No,

MADE IN BOSNIA-387

Fining d.o.o. Gračanica povećao izvoz dizalica za čak 50%

Privredno društvo „Fining“ d.o.o. Gračanica u početku je bilo registrovano za prodaju rabljene opreme za građevinarstvo i isporuku revizioniranih industrijskih kranova njemačkih proizvođača. Ipak, vremenom su se opredijelili za proizvodnju