Sarajevo će dobiti centralno spomen obilježje borcima Armije RBiH sa simbolom ljiljana

Sarajevo će dobiti centralno spomen obilježje borcima Armije RBiH sa simbolom ljiljana

Ovo je projekt koji Općina Centar realizira sa koordinacijom boračkih udruženja, a realizira uz stručnu pomoć Arhitektonskog fakulteta. I samo idejno rješenje predstavlja rad studentica.

Dvadeset metara visoka konstrukcija sa sedam kamenih stupova koji simboliziraju sedam korpusa, iz kojih niče čelična konstrukcija unutar koje će treperiti zlatni ljiljan – idejno je rješenje spomenika borcima Armije Bosne i Hercegovine koji treba biti podignut na Betaniji.

Ideja je djelo studentica arhitekture Fatime Hafizović i Berine Preldžić, koje su jednoglasnom odlukom osvojile prvu nagradu.

„Mi smo kao Arhitektonski fakultet i institut, pokušali da malo transformiramo rješenje, ali držeći se osnovnog koncepta i mislim da smo uradili dobru stvar. Jako brzo će biti idejno rješenje, nadamo se i urbanistička saglasnost, nakon toga ide glavni zvedbeni projekat“, rekao je prof. Dr. Erdin Salihović, Dekan Arhitektonskog fakulteta.

Spomenik treba biti podignut na ovom lokalitetu kako bi se vidio iz svake vizure, pri izlasku i ulasku u grad. Realizacija projekta je već izvjesna, tvrdi načelnik. Struci je potrebno još 15-ak dana da  završi idejno rješenje, kako bi obilježje imalo trajni karakter.

„Mislim da je ovo jedan od najznačajnih projekata koji radi Općina Centar zajedno sa koordinacijom boračkih udruženja, vodimo široku raspravu i ne želimo napraviti nikakvu grešku stoga smo se čvrsto i sinergijski vezali sa strukom, sa arhitektonskim fakultetom i tražimo odgovore na najsloženija pitanja“, kazao je Nedžad Ajandžić, načelnik Općine Centar.

Za realizaciju ovog obilježja, koje će u okviru spomeničke strukture imati plato i sadržaje za različite manifestacije te amfiteatar – bit će potrebno približno 400.000 maraka.

Izvor TVSA
Previous Na platou pored Bregave: Festival kulture "Slovo Gorčina" od 24. do 26. jula u Stocu
Next Budućnost Srbije zakopana je u masovnim grobnicama

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

Kako se Alija Isaković već 1970. otvoreno zalagao za priznavanje bosanskog jezika

Edim Šator VARIJANTE NA POPRAVNOM ISPITU O sociolingvističkim pogledima Alije Isakovića – Časopis ‘MOST’, Broj 191. Period od 70-ih pa do 90-ih godina prošlog vijeka obilježile su česte rasprave o

BAŠTINA

Tradicija Bosne i Hercegovine: Zanatlijski duh među koricama knjiga (Foto)

Stari zanati danas polako odlaze u prošlost. Zanatlija je po bosanskim čaršijama sve manje, a poslovi od kojih se nekada solidno živjelo polako izumiru. Kako bi sačuvao bosansku tradiciju njegovanja

BAŠTINA

GRAĐA O POSLJEDNJIM OSTACIMA BOSANČICE

U nizu pitanja kojima bi trebalo posvetiti pažnju u izučavanju pisma zvanog bosančica, kulturološki je značajno i to da se utvrdi kada se ono prestalo upotrebljavati. Danas to pismo spada