Sarajevo domaćin Petog međunarodnog kolokvija “Bosanska usmena tradicija u kulturi svijeta”

Brojni eminentni naučnici i intelektualci okupili su se u subotu u Sarajevu na Petom međunarodnom kolokviju “Bosanska usmena tradicija u kulturi svijeta” kako bi raspravljali o značaju i budućnosti usmene tradicije, javlja AA.

Kolokvij se održava u sjedištu Međunarodnog foruma, gdje će učesnici raspravljati o ulozi usmene tradicije u konstruiranjima ideologija etnonacionalizma, hijerarhiziranja usmenih tradicija i njihovog korištenja u predstavljanju drugog i drukčijeg.

Učesnici Petog internacionalnog kolokvija “Bosanska usmena tradicija u kulturi svijeta” će se osvrnuti i na odnos usmenosti i pismenosti te o načinima prenosa istraživačkih rezultata Milmana Parryja, njegovih prethodnika i nasljednika, u proučavanju bosanske usmene tradicije.

Rusmir Mahmutćehajić, predsjednik Međunarodnog foruma Bosna, smatra da su u posljednjih 200 godina Bosna i bosanski narod izloženi vrlo snažnim pothvatima uništavanja.

“Kada se želi jedan narod potčiniti, vi potčinite, prije svega njegovo razumijevanje sebe samoga. Bosanski narod je kroz 200 godina otuđivan o sebi, o svojoj zemlji, svojoj kulturi, svom jeziku i danas se nalazi u stanju psihološke, kulturne, političke agonije”, rekao je Mahmutćehajić.

U tom kontekstu, kako je kazao, postavlja se pitanje “ima li budućnosti za ovaj narod”.

“Današnji skup je nastojanje da se odgovor na to pitanje nađe i pokaže. Svi narodi na svijetu imaju svoju usmenu tradiciju, to je ono što živi u jeziku. Najznačajnija riznica ljudskog trajanja je njegov jezik i to jezik kojim govorite. Ako taj jezik potčinite i otuđite od tog naroda, vi ste tom narodu dosudili da će nestati. U slučaju bosanskog naroda, koji je religijski pluralno društvo, vraćanje njega njemu, osvještenje je pretpostavka da izgradi svoju političku, ekonomsku kulturnu budućnost”, rekao je Mahmutćehajić.

Mirsad Kunić, predsjednik Centra za usmeno naslijeđe u Međunarodnom forumu Bosna, rekao je da današnjim, petim kolokvijumom, nastavljaju održavati kontinuitet bavljenja zbirkom Milmana Parryja koja je pohranjena na Univerzitetu u Harvardu, a kako je kazao, riječ je o najznačajnijoj usmenoj zbirci za Bosnu u svijetu.

“Teme su sve koje se tiču usmene tradicije u Bosni i šire. Međunarodni kolokvij otvoren je za sve učesnike iz Bosne i Hercegovine, okruženja, Evrope i svijeta. Većina radova danas bili su vezani za bosansku, bošnjačku, srpsku i hrvatsku usmenu tradiciju. Danas ćemo se takođe baviti tim pitanjima iz različitih aspekata i različitih oblasti”, rekao je Kunić.

Kako navode iz Međunarodnog foruma Bosna usmena tradicija, u punom značenju tog pojma, uglavnom više ne postoji, ali njene prisutnosti u savremenoj kulturi primaju različite oblike.

Tokom kolokvija će biti predstavljena i dva Zbornika u čast Ive Banca. Jedan zagrebački (Liber amicorum: Zbornik radova u čast profesora Iva Banca), i drugi koji je izradio Forum Bosnae (U sjećanjima prijatelja: Ivo Banac, povjesničar i političar).

Tokom Kolokvija biće govora i o 250. godišnjici čuvene Hasanaginice.