Stambena cjelina kuće poznate kao kuća Alije Đerzeleza je sagrađena između dvije mahale, mahale mesdžida Sarač Alije i mahale mesdžida Kadi Bali-efendije, formiranih u 16 stoljeću.
Kuća je nastala u 17. vijeku, a građena je namjenski kao porodična kuća za bogatiju zanatlijsku porodicu. Do danas nisu pronađeni tačni podaci o osnivaču i graditelju objekta.
Kuća se pripisuje narodnom junaku Đerzelez Aliji, ali kompleks nije toliko star da bi mu mogao pripadati. Kuća se skoro do kraja 20. vijeka nalazila u posjedu kazaske (svilarske) porodice Čevanija. U njihovom i posjedu njihovih nasljednika, kuća se nalazila više od 200 godina.
U požaru 1697. godine, u kome je gorjelo čitavo Sarajevo, vjerovatno je stradala i ova kuća.
Kuća Alije Đerzeleza predstavlja jedan od rijetkih očuvanih kao i jedan od najreprezentativnijih primjera stambene arhitekture osmanskog perioda u Sarajevu.
Forma objekta kao i kompozicija cjeline je i danas savremena.
U prostornom konceptu kuće uočava se jasno izdiferencirana podjela na dvije odvojene, ali međusobno povezane cjeline – tzv.muški i ženski, polujavni i intimni dio kuće. Nadalje, prostor se dijeli na zimski (prizemni) i ljetni (spratni) dio, na otvorene, poluotvorene i zatvorene prostore, na prostore za vođenje domaćinstva i na prostore za stanovanje. Osnovni modul, karakterističan za većinu objekata stambene arhitekture toga perioda, čini veća prostorija za domaćina, porodicu i goste, i uz nju, manja prostorija za poslugu, tj. pripremu kafe. Ovaj koncept se javlja na spratu ženskog dijela (uz čardak je čardačić) i u muškom dijelu (uz čardak-ćošak je kafe-odajica sa kafe-odžakom).
Izvor: Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika
