Sarajevo: Obilježena 831. godišnjica od potpisivanja Povelje Kulina bana

Međunarodni centar za mir (IPC) organizirao je danas u Sarajevu obilježavanje 831. godišnjice od potpisivanja Povelje Kulina bana koja je upućena dubrovačkom knezu Krvašu i građanima Republike Dubrovnik 29. augusta 1189. godine.

Namjera je svake godine podsjećati na značaj tog dokumenta jer je to jedan od najznačajnijih i prvih dokumenta među zemljama ovog dijela Evrope o trgovinskoj saradnji i slobodi kretanja ljudi i roba te pravu na boravak u Bosni i sigurnost koju je garantirao bosanski ban Kulin.

Kako je kazao direktor Međunarodnog centra za mir Ibrahim Spahić, taj dokument u Bosni i Hercegovini doživljava se kao dio onoga što je priča o historiji, ali on treba biti obavezujući za buduće generacije kako bi te evropske vrijednosti, koje su kroz Ujedinjene nacije postale i svjetske vrijednosti, bile motivirajući faktor za bh. evropske integracije.

“Kada neko ima takvu baštinu kakvu ima Bosna i Hercegovina s Poveljom Kulina bana koja svjedoči o specifičnoj diplomatiji i državničkoj mudrosti u odlukama prema interesima građana Bosne i Hercegovine i susjeda, onda to treba biti pouka i za susjede da moraju biti otvoreni jedni prema drugima i da moraju garantirati sigurnost, ali i imati poštovanja prema najbližima”, pojasnio je Spahić.

Godišnjica Povelje Kulina bana obilježena je danas ispred zgrade državnih institucija, a Spahić je naglasio da je taj prostor odrabran jer je Skupština Republike Bosne i Hercegovine donijela Ustav 1974. godine koji je omogućio da se BiH nakon referenduma proglasi samostalnom i suverenom državom.

Također, nakon opsade devedesetih godina donesen je ključni dokument o vanjskoj politici sa susjedima u vrijeme Pakta stabilnosti, zbog čega Spahić smatra da se Bosna i Hercegovina treba osloniti na parlamentarnu demokratiju koja omogućava da izabrani dužnosnici štite prava građana.

Spahić je podvukao da je Klun ban potpisao državnički dokument čega se Bosna i Hercegovina ne bi trebala olako odreći zbog čega on čeka dan kada će se 29. august obilježavati u parlamentu BiH, dodajući da bi bilo dobro kada bi Carska biblioteka u Sankt Petersburgu vratila originalni dokument Povelje Bosni i Hercegovini koja njoj i pripada.

Naučni saradnik u Institutu za historiju Univerziteta u Sarajevu Nedim Rabić kazao je danas da je Povelja predmet lingvističkih, paleografskih i diplomatičkih istraživanja više od 150 godina, ali se tog dokumenta sjetimo samo 29. augusta nakon čega se zaboravlja na njegovu važnost.

“Iako se neproporcionalna pažnja daje Povelji Kulina bana u odnosu na druge vrijedne historijske dokumente iz srednjovjekovne Bosne ovo je prilika da se prisjetimo i drugih važnih događaja”, dodao je Rabić.

Profesor Tomislav Išek podsjetio je na knjigu osnivača Filozofskog fakulteta i akademika Ante Babića “Diplomatska služba u srednjovjekovnoj Bosni” nazivajući ju kapitalnim djelom, ujedno ocjenjujući da se država BiH sastavljena od dva entiteta danas nalazi u najtežem historijskom trenutku.

Stoga je naglasio da je historiju Bosne i Hercegovine potrebno posmatrati u dugom kontinuitetu od desetog stoljeća do danas te je ovo podsjećanje u smislu afirmiranja svjetski priznate države koja neće nestati.

Povelja bosanskog bana Kulina je najstariji pronađeni očuvani bosanski državni dokument i jedan od najznačajnijih dokumenata bosanskohercegovačke historije. To je prvi diplomatski dokument izdan od vladara Bosne vladaru druge države.