Sarajevski tramvaj na konjsku vuču: „Izuvalo se prije ulaska u tramvaj“

Sarajevski tramvaj na konjsku vuču: „Izuvalo se prije ulaska u tramvaj“

Nakon što je Austro-Ugarska preuzela vladavinu u Bosni i Hercegovini želja za povezivanjem BiH sa ostatkom Monarhije dovela je do stvaranja željezničkog i tramvajskog saobraćaja.

Najprije je 05. oktobra 1882. godine napravljena i u rad puštena prva pruga koja je spajala Bosanski Brod i Sarajevo a svega tri godine poslije, sa radom je 1.januara 1885. godine počeo i tramvajski saobraćaj u Sarajevu.

Prvi tramvaj koji je prolazio Sarajevom bio je tramvaj na konjsku vuču a njegovo uspostavljanje, kako nam je pojasnio i Avdo Vatrić, vodeći inžinjer u sektoru tramvajskog saobraćaja, inicirala je Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine i tadašnji poglavar Johan von Appel. Tom inicijativomu u Sarajevo je iz Graza, željeznicama BiH, stiglo pet kabina za tramvaj na konjsku vuču.

– One su došle željeznicom pošto je željeznica otvorena 1882. godine. Širina kolosijeka je bila 60 cm odnosno 600 mm i za tramvaj i za voz, priča Vatrić.

Početna stanica bila je, pojašnjava sagovornik Balkan News-a, preko puta Katedrale a tu se nalazila i konjušnica. Zadnja stanica bila prekoputa hotela Bristol i VMC-a odnosno kod Željezničke radionice „Vaso Miskin Crni“.

– Pruga je bila duga 3,1 km i bila je jednokolosječna. Na nekoliko mjesta bile su takozvane skretnice. Tu je jedan tramvaj sačekivao drugog da prođe ukoliko je išao iz suprotnog smijera. Bilo je dogovoreno da konji obave po dvije vožnje i onda da se mijenjaju u tim konjušnicima da se ne bi umarali, pojašnjava Vatrić.

Početak tramvajskog saobaćaja u Sarajevu i polazak prvog tramvaja na konjsku vuču, bila je velika atrakcija za sve. Koliko je taj projekat bio važan svim građanima govorile su i brojne legende zabilježene u tadašnjem Sarajevskom listu.

 – Sarajevski list je pisao o prvoj vožnji. Tada, kada je krenula ta vožnja, na stanici kod Katedrale je ostalo nekoliko opanaka i cipela. Ljudi su smatrali to kao svoje i kako ne bi povrijedili išli su u čarapama unutra. Time bi pokazali svoju čistoću ali i poštovanje prema tim objektima, priča nam Vatrić anegdotu prve vožnje tramvaja na konjsku vuču.

Tadašnji tramvaj mogao je da primi svega 20-ak putnika a karte su se plaćale redovno.

– Karte su se plaćale redovno, za razliku od današnjeg vremena, i koštale su pet Kreuzera i to je u to vrijeme vjerovatno neka cijena koja je bila pristupačna jednom sloju ljudi, govori Avdo Vatrić, vodeći inžinjer u sektoru tramvajskog saobraćaja.

Previous Sanski Most obilježio Dan oslobođenja
Next Fudbal: Bosna i Hercegovina večeras igra s Ukrajinom

You might also like

PISMENOST / KNJIŽEVNOST

Safvet-beg Bašagić: Jedan od vodećih bosanskih intelektualaca kraja 19. i početka 20. vijeka

  U listu ‘Novi behar’ ostalo je zapisano da do 9. aprila 1934. godine Sarajevo nije vidjelo veličanstvenije dženaze od one Safvet-begu Bašagiću. Povorka je krenula iz Hrgića ulice, a

HISTORIJA

Hifzi-beg Đumišić

Dok sam pisao tekst o Hifzi-begu Đumišiću za moj roman “Legenda o Bijeloj džamiji”, našao sam na više mjesta sasvim utemeljene tvrdnje da je preko sjećanja na ovog velikog bošnjačkog

BAŠTINA

Ban Jelačić prilikom ustoličenja: Sablja ‘Oslonio sam se na Allaha’ i konj bosanskog bega

Manje su poznate činjenice da je ban Jelačić tokom svoje instalacije za bana hrvatskog, dalmatinskog i slavonskog u Zagrebu 1848. godine nosio sablju s arapskim natpisom “Oslonio sam se na