Sezona šumskih gljiva u Bosni i Hercegovini nikad bolja: Zadovoljni i berači i otkupljivači

Sezona šumskih gljiva u Bosni i Hercegovini nikad bolja: Zadovoljni i berači i otkupljivači

Ovogodišnja sezona gljiva u Bosni i Hercegovini bolja je nego mnoge prethodne, a mogućnost za relativno laku zaradu u šume je privukla veliki broj tragača za vrganjima i drugim komercijalnim vrstama.

Boro Marić, instruktor gljivarstva, tvrdi da je ovaj period neuobičajeno dobar za gljive, kao i da u posljednjih desetak godina nije bilo gljiva kao sada.

“Gljiva ima jako puno, komercijalne vrste koje se kod nas skupljaju su vrganj, lisičarka, crna truba, prosenjak i još nekoliko ljekovitih gljiva koje se otkupljuju”, kazao je Marić.

– Godišnja zarada i do 20 hiljada KM –

Vrganji se na većini otkupnih stanica plaćaju po pet KM za kilogram, a u maloprodaji cijene su i veće.

“Može se zaraditi veliki novac u sezonama, to su uglavnom proljeće, kad kreće smrčak i neke proljetnje vrste gljiva, smrčak je i najskuplji, u ljeto kada naiđu vlažni talasi, kad ima više kiše, a jesen da i ne govorim, od polovine septembra, pa do polovine novembra”, izjavio je Boro Marić u razgovoru za Anadolu Agency (AA).

Postoje i procjene da oni koji dobro poznaju gljive godišnje mogu “ubrati” i po 20.000 KM. Marić kaže da nije siguran koliko se prijavljuje prihoda firmi koje otkupljuju gljive, ali da se sigurno radi o tonama po jednom beraču. Istakao je da cijena vrganja ide i do osam KM, a da je on za dva-tri sata ubrao 20 kilograma, što svakako ide u prilog boljoj zaradi.

“Ako ih ima, može da se zaradi, pogotovo ako se te gljive dobro osuše. Suhe gljive, kad im nije sezona, u zimu, su mnogo skuplje i ljudi koji sakupljaju mogu još veću cijenu da postignu”, rekao je on.

Jedan od većih problema u gljivarstvu je neznanje. Ljudi često vrlo površno posmatraju svijet gljiva i gljivarstvo. Zarada mami, ali gljive znaju biti jako opasne, upozorava naš sagovornik.

“Ogromna je lepeza, na području samo jedne opštine smo našli 2.000 vrsta gljiva i one se prelijevaju iz jedne vrste u drugu”, kazao je Marić.

Miris, konzistencija, stanište, neki su od faktora koji olakšavju prepoznavanje određenih vrsta i to su stvari koje je moguće i potrebno naučiti za sakupljanje gljiva, naročito za one koji to rade za ličnu upotrebu.

“Česta su masovna trovanja, kada ljudi zbog nepažnje naprave sebi pakao od života”, kazao je Marić i dodao da se dešava i da ovakva trovanja završe smrtnim ishodom.

Kao jedan od najvećih problema u gljivarstvu on vidi nedostatak udruženja i klubova u kojima bi se berači gljiva mogli edukovati, jer se iz knjiga ne može sve naučiti.

– Neophodna edukacija berača –

“Trebalo bi sve i jedna otkupna stanica da vrši obuku sakupljača komercijalnih vrsta gljiva, jer je to dugoročno ulaganje. Dobijaju ljude koji znaju šta rade, a sa druge strane, čuvaju staništa, jer prekobrojnim branjem, sasvim sigurno se mogu ugroziti staništa”, smatra on.

Naglasio je da nije potrebno brati premlade gljive, jer one za dva dana mogu dostići daleko veću težinu, a i dalje biti u prvoj klasi, koja se najviše plaća. Osim toga, potrebno je i pomoći u rasijavanju spora, pa onima koji u šumi pronađu staru gljivu savjetuje da je podignu na neku od grana kako bi spore ispadale po tlu. Velika je greška što ljudi sve što nije za otkup šutiraju i gaze, da bi znali koje područje su pretražili.

“Gljive nisu tu samo da bismo ih otkupljivali i prodavali, one imaju svoju funkciju, uz bakterije su najvažniji razlagač šumskog otpada i čak i otrovne vrste vrše svoju funkciju i ne treba ih dirati”, rekao je on.

Ekipi AA pokazao je korpu punu raznih vrsta gljiva od kojih neke nisu komercijalne, ali su jestive. Prilikom berbe, kaže, važno je da se beru u korpe, kako bi mogle da dišu, kao i da se nožem odmah očiste u šumi.

Previous Iz štampe izašla Monografija Drugi Korpus Armije RBiH 1992 – 1995. (Video)
Next Ploča sudije Gradiše: Dokaz postojanja sudstva u srednjovjekovnoj Bosni

You might also like

Ekonomija/Biznis

Investicija od 20 miliona KM – domaći trgovac otvara ‘Retail park’ na zapadnom ulazu u Sarajevo

Prvi Retail park u Sarajevu, West Gate, uskoro otvara svoja vrata. Pozivamo sve ljubitelje shoppinga da nam se pridruže na velikom otvaranju 25.08. u Blažuju, na Mostarskom raskršću – poručuju

Ekonomija/Biznis

Biznis povratnika iz Danske: Poslužavnici od bosanskog drveta hit u Skandinaviji (Video)

Nesvakidašnji životni putevi Amira Reke vodili su ga od siromašnog goraždanskog sela Gudelj, preko vojne akademije i redovne službe u pješadijskim trupama bivše JNA, do ratne 1992. u Bosni i

Ekonomija/Biznis

Bosanska firma povezuje dalekovodima Albaniju i S. Makedoniju

Bosanskohercegovačka firma Energoinvest d.d. Sarajevo i Operater prenosnog elektroenergetskog sistema Sjeverne Makedonije (MEPSO) potpisali su u Skoplju ugovor vrijedan 17,3 miliona eura za izgradnju dalekovoda koji će povezati Sjevernu Makedoniju