Sjeničanka Sadija Totić čuva od zaborava sjeničko-pešterski ćilim

Sjeničanka Sadija Totić čuva od zaborava sjeničko-pešterski ćilim

Sjeničko-pešterski ćilim poznat je nadaleko. Vijekovima se on u regiji Sandžak, na jugozapadu Srbije, izrađuje na isti način i s istim šarama i motivima.

Za izradu ćilima koristi se vuna sjeničke autohtone ovce pramenke. Zanat zahtijeva strpljivu i vještu tkalju, s mirnim rukama. Takva je Sadija Totić iz sela Ursule kraj Sjenice.
Sadija, koja u krugovima poznavalaca tog starog zanata važi za prvu tkalju sjeničkog kraja.

– Nije bilo udaje bez ćilima –

Ta titula joj opravdano i pripada, jer se ona tim poslom bavi preko 40 godina. Tkanju su je, kada je imala sedam godina, podučile majka i nana.

“U kući nam je i dalje na podu prostrt ćilim koji sam ja uradila kao mlada i donijela ga mužu kada sam se udala. Takvi su običaji bili, djevojka se nije mogla udati ako nije imala ćilim i ako nije ovladala tom vještinom. Sada su druga vremena, ćerku nisam uspjela da naučim, mlada se udala zato ću učiti snahu i unuke, ako budu željele. Ja sam sa sedam godina naučila, jednostavno od malih nogu, kao da sam sebi naslutila i predvidela da ću se i kroz život baviti tkanjem”, priča za Anadolu Agency tkalja Sadija Totić.

Da bi se dobio čuveni po kvalitetu sjeničko-pešterski ćilim, potrebno je dosta vremena. U pitanju je dug proces, jer se domaćice u tom dijelu Sandžaka tkanjem bave samo kada završe prioritetne poslove u svojim domaćinstvima, pa je tako duga zima koja vlada na Pešterskoj visoravni, period kada najviše vremena tkalje posvete izradi ćilima.

“I zimi puno posla imam u štali i oko proizvodnje mliječnih proizvoda. Imam veće stado ovaca i 20 krava. Ono vrijeme koje bih tokom ljeta provela u bašti i bavila se poljoprivredom, ja sam u kući i izrađujem ćilime. Neki su mi poručeni i šaljem ih u inostranstvo i tako lijepo zaradim, nije plaćeno koliko bi trebalo, ali nije loše dodatno zaraditi. Mene ovaj zanat opušta, vraća me u mladost, tako da kada porudžbina nema ja i dalje tkam i to najčešće nosim kao dar prijateljima povodom neke svečanosti ili proslave, kad se neko uda, oženi ili dobije dijete. Jeste da ja brzo i kvalitetno radim, ali sve to dugo traje.

Mnogo muke oko jednog ćilima. U određenom periodu godine ošišamo ovce koje imamo u gazdinstvu, potom se vuna pere i raščešlja, ispredem je i ja je sama i bojim. Sve sama radim do gotovog ćilima, tako ja i osnujem i tkam”, objašnjava tkalja Sadija Totić.

– Dugotrajnost –

Sjeničko-pešterski ćilim odolijevao je vijekovima. Izrađuje se preko pet vijekova na isti način, na vertikalnom razboju s dva lica. Prepoznatljiv je po kvalitetu, bojama i šarama.

“Ćilim koji ja izradim, gusto i čvrsto tkan, može da traje 100 godina sa jedne i isto toliko sa druge strane. Možda je tajna i u ovom kraju, ovo je zdrava sredina, ovdje su nam i prilikom izrade ćilima inspiracija livade i polajne, a baš tu pasu i ovce koje daju kvalitetno mlijeko, ali i kvalitetnu vunu koja je presudna za vijek trajanja ćilima. Motivi na ćilimima ovog kraja su geometrijski oblici i šare. Kao kada su ga iz Persije na ove prostore donijeli Turci. Na ćilimima se nalaze često cvjetovi, perunika, nju ovdje svi u avliji imaju, poljske ljubičice i lale. Izradila sam ćilima u životu da se može njima prekriti neko veće brdo”, kaže vrijedna tkalja iz Ursula, sela udaljenog 20 kilometara od Sjenice.

Sjeničko-pešterski ćilim upisan je u nacionalni registar kulturnog naslijeđa, na listi su i pirotski i staparski ćilimi. Kako je ranije najavljeno, institucije Republike Srbije će zvanično predložiti UNESCO-u da na listu svjetske kulturne baštine uvrsti i ova tri ćilima.

Previous Konjic: Tri osobe ozdravile nakon infekcije koronavirusom
Next Dedić: 15 miliona KM namjenskih sredstava staviti u funkciju proizvodnje hrane

You might also like

BAŠTINA

Kula se vraća u Skočić na granicu, položen kamen temeljac

Povratničko mjesto Skočić kod Zvornika nalazi se na samoj granici sa Republikom Srbijom. Porušena kula bila je simbol ovog mjesta. Danas je postavljen kamen temeljac za njenu obnovu i izgradnju,

BAŠTINA

Sandžak: Sahat-kula iz 16. vijeka simbol i ponos Prijepolja

  Prijepolje je jedan od gradova u Srbiji sa sačuvanom sahat-kulom. Sličan objekat, karakterističan za period Osmanlija, na području Sandžaka postoji još u Pljevljima (Crna Gora).  Sa posebno oblikovanim satom

BAŠTINA

Eminagića konak, mjesto u koje turisti rado svraćaju (FOTO)

  Tešanjski kraj poznat je po kulturno-historijskom naslijeđu. Jedan od objekata koji privlači pažnju turista svakako je begovska kuća Eminagića konak, koja radi u okviru Muzeja “Tešanj”. Eminagića konak je