Snagovo kod Zvornika: Obilježena 25. godišnjica ubistva 36 Bošnjaka

Otvaranjem šehidske česme danas je u Snagovu, na području opštine Zvornik obilježena 25. godišnjica ubistva 36 Bošnjaka. Među ubijenim, čija su tijela naknadno spaljena, bila su i djeca, stariji ljudi i trudnica u devetom mjesecu trudnoće, javlja Anadolu Agency (AA).

Ovaj se zločin desio 29. aprila 1992. godine, kada su pripadnici Vojske Republike Srpske, potpomognuti lokalnim Srbima, zarobili dio stanovnika Snagova, koji su se krili u obližnjoj šumi.

”Izveli su ih ovdje na raskrsnicu, obećavajući im da im niko ništa neće. Tu su ih postrojili i pobili rafalima, te su se udaljili s lica mjesta. Nakon dva sata su se ponovo vratili kako bi prikrili zločin. Sva ta tijela su ubacili u ovu garažu, pomiješali su ih sa životinjama i gumama i zapalili”, izjavio je Nurif Čivić, stanovnik Snagova.

Nedim Čivić, poslanik u Narodnoj skupštini RS-a podsjetio je da za ovaj zločin niko ni poslije dvije i po decenije nije kažnjen.

”Niko nije odgovarao za ubistvo cijelih porodica, niko nije odgovarao za ubistvo trudnica u devetom mjesecu (Ismeta Mujanović, op.a) i to je ono što nas najviše boli. Dvadeset i pet godina poslije jednog takvog zločina o tome se vješto šuti, a svi mi znamo odakle su došle te snage koje su počinile ovaj zločin. Ovo je prilika da pozovemo institucije u BiH, mislim na pravosudne, da napokon počnu raditi nešto o ovom pitanju”, poručio je Čivić.

On je također podsjetio da su april i maj u cijelom Podrinje asocijacija na masovna ubistva, svirepe zločine i genocidna djelovanja.

Jedan od prvih gnusnih zločina počinjen je upravo u Snagovu, a ovakva su nedjela u narednim danima postala svakodnevnica svih zvorničkih Bošnjaka.

”Odmah nakon toga je uslijedio Bijeli Potok, gdje je samo u jednom danu sa prostora tzv. Bijelog Potoka, iz nekoliko mjesnih zajednica koje danas gravitiraju općini Sapna, blizu 800 ljudi odvedeno u logore gdje su ubijani, a i danas tražimo njihove kosti. Zatim su krenula dešavanja u Jusićima, Kamenici, Liplju i svim drugim mjestima. Ovo što radimo danas je kultura sjećanja na naše najmilije”, izjavio je.

Uz poruku da je ”nemoguće izbrisati ubijene Bošnjaka s ovog područja”, Čivić je rekao da preživjeli nikad neće odustati od traženja odgovornosti za počinitelje ubistava.

Osim toga, Čivić je naglasio da su Bošnjaci u ovom bh. entitetu diskriminirani po više osnova i ugrožena su im neka od osnovnih ljudskih prava, te je pozvao ”centralne organe koji u Sarajevu vode računa o dešavanjima u državi” da malo više pažnje posvete povratnicima u bh. entitet Republiku Srpsku.