Softver industrija: Oni izvoze bosansku pamet i jačaju bh. ekonomiju

Softver industrija: Oni izvoze bosansku pamet i jačaju bh. ekonomiju

Softver industrija je prava oaza dobro plaćenih poslova u pustinji kakvom se često čini Bosna i Hercegovina. Ova oblast u posljednjih nekoliko godina doživjela je stabilan trend rasta (72 posto od 2010. godine do danas) i predstavlja pokretačku snagu ekonomskog razvoja te potencijal za rješavanje jednog od najvećih problema sa kojim se svakodnevno susrećemo – nezaposlenosti.

U julu 2016. godine, samo na području Federacije BiH, u softver industriji bilo je zaposleno 13 posto više osoba, nego u januaru 2015. godine. Posebno je značajna činjenica da 60-70 posto uposlenih u ovom sektoru čine mlađi kadrovi, odnosno populacija do 35 godina starosti (Agencija za statistiku FBiH).

Izvanredna saradnja softver kompanija u BiH

Softver industrija i u našoj zemlji raste iz dana u dan, a posebno zahvaljujući poduzetničkom duhu domaćih softver kompanija. One same grade put ka uspjehu, a njihova najveća prednost je činjenica da svakodnevno njeguju duh zajedništva. Deset vodećih kompanija u 2014. godini (Atlantbh, Authority Partners, codeNest, Green River Media, Klika, Ministry of Programming, Mistral Technologies, PING, Symphony i ZIRA) sa dugogodišnjim iskustvom u razvoju softvera, udružile su snage u projektu BIT Alijansa, kako bi kontinuirano radile na rješavanju brojnih prepreka koje usporavaju rast ove industrije u našoj zemlji. Danas, ove kompanije zapošljavaju oko 700 mladih stručnjaka, koji svakodnevno razvijaju softvere i distribuiraju ih najvećim svjetskim kompanijama.

“Uprkos lošem stanju ekonomije u državi, kompanije koje su članice Udruženja uspijevaju kontinuirano ugovarati i uspješno realizirati projekte za vodeće svjetske kompanije. Čak 1.400 prijavljenih studenata u dvije generacije BIT Camp-a, koji je posvećen edukaciji i osposobljavanju mladih za rad u industriji, govore o njihovom interesu za usavršavanje u ovoj oblasti. Međutim, deficit kvalitetnog kadra koji pristiže s fakulteta, a sa kojim se svakodnevno suočavamo je problem čijem rješavanju se mora pristupiti sistemski, a potrebno je raditi i na razvijanju svijesti o prekvalifikaciji i osposobljavanju za ova zanimanja, za šta nam svakako treba i pomoć države”, izjavio je Haris Memić, predsjednik Upravnog odbora BIT Alijanse.

Paradoks na tržištu rada

Kontradiktornost na koju nailazimo analizirajući naše tržište rada je činjenica da u ovoj potentnoj oblasti nedostaje kvalificiranog kadra. Obrazovni sistem, opterećen zastarjelim sistemom učenja, uskraćuje mladima praktični dio nastave i producira kadar bez odgovarajućih vještina koje su neophodne za uspješno realiziranje poslova. U tom smislu, postoji jasno izražena potreba za njegovim regeneriranjem.

Strategija razvoja na državnom nivou

S druge strane, osvrt na državnu strategiju razvoja softver industrije, koja bi trebala biti sistemsko rješenje pomenutih problema i prvi korak za njen planski razvoj, otvara nova pitanja.

“Ono što zabrinjava je činjenica da Državna strategija razvoja informacionog društva BiH iz 2004. godine, koja je uključivala mjere razvoja softver industrije, u najvećoj mjeri nije implementirana (nezvanične procjene govore da je implementirano samo devet posto ove strategije), pogotovo dio koji se odnosi na softver industriju. Osim toga, trenutne inicijative ne prepoznaju softver industriju kao oblast koja ima posebne potencijale, u odnosu na ukupnu industriju, što otežava razvoj povoljnog poslovnog okruženja i to je segment za čije unaprjeđenje ćemo se u budućnosti boriti”, istakao je Haris Memić, predsjednik Upravnog odbora BIT Alijanse.

Budućnost prepuna potencijala

Rast, razvoj, saradnički duh i učešće na kvalitetnim projektima članica Udruženja odražavaju potencijal ukupne softver industrije, koja će, bez sumnje, mladima iz naše države osigurati blistaviju budućnost koju svi priželjkujemo. Put je dug, no uz entuzijazam, naporan rad i iskustvo koje imaju članice BIT Alijanse rezultati sigurno neće izostati.

Izvor: Akta.ba

Previous Simboli bosanske nezavisnosti kojih se rado sjećamo
Next Damir Džumhur pobijedio trećeg igrača svijeta, Švicarca Wawrinku

You might also like

MADE IN BOSNIA-387

„Voćar piramida“ u Visokom: Ove godine će proizvesti više od 100.000 litara organskih sokova

  Suljo Selimović je završio dva fakulteta u Engleskoj, i to elektrotehniku i agronomiju. Vratio se u svoje selo, 16 kilometara od Visokog. Kaže da je osjetio da Bosni i

NAUKA I TEHNOLOGIJA

Tuzlanski genijalci: Od vreće koja puni mobitel, do narukvice koja šalje SOS poruke

  Tišina je u hodnicima tuzlanskog hrama sporta. Tek se u daljini čuje udaranje lopti i glasovi trenera i sportista. Na zidovima su ispisana imena velikana tuzlanskog sporta. Njihovi nasljednici,

Ekonomija/Biznis

Ekspanzija domaćih trgovinskih lanaca: Iza sedam od 10 najvećih u Bosni i Hercegovini stoji domaći kapital

  Vodeći evropski magazin za maloprodaju, European Supermarket Magazine (ESM), objavio je novi tekst o Bosni i Hercegovini, u kojem se konstatuje velika ekspanzija domaćih trgovinskih lanaca. Magazin se najprije poziva na