Srednjovjekovne povelje i pečati bosanskih vladara i vlastele – izložba povodom Dana nezavisnosti

Povodom 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, organizovana je gostujuća izložba muzeja iz Tešnja u glavnom gradu Bosne i Hercegovine

Izložba srednjovjekovnih povelja i pečata bosanskih vladara i vlastele pruža priliku da se pokuša približiti i dočarati period Bosanskog kraljevstva, ali i da se posmatranjem raznovrsnih dokumenata i pečatnih slika stekne jasnija predstava o bogatoj produkciji vladarskih i vlasteoskih kancelarija u srednjovjekovnoj Bosni.

S obzirom na to da u našoj zemlji nisu sačuvani ni arhivi vladarske, ali ni ostalih velikaških porodica iz srednjeg vijeka, izlaganje i poznavanje ovog materijala postaje time značajnije i korisnije.

Originali dokumenata i pečata predstavljenih na ovoj izložbi danas se nalaze u Državnom arhivu u Dubrovniku i čine izbor iz najkompletnije i najbolje očuvane zbirke povelja i pečata za proučavanje srednjovjekovne bosanske historije.

Izloženi su dokumenti skoro svih bosanskih vladara i u hronološkom smislu obuhvataju najširi mogući raspon, od povelje bana Kulina iz 1189. godine, koja predstavlja prvi pisani trag o vezama između Bosne i Dubrovnika, pa sve do posljednjih sačuvanih povelja i pisama kralja Stjepana Tomaševića iz 1461, pred sam kraj postojanja srednjovjekovne bosanske države.

U te 272 godine bosansko-dubrovački odnosi su prolazili kroz mnoge faze, uspone i padove,
ali su posebno dobili na značaju nakon 1326. kada je ban Stjepan II Kotromanić osvojio područje Humske zemlje i time postao neposredni susjed Dubrovnika.

Od tog momenta, usljed ekonomskog i političkog jačanja i vladara i vlastele u Bosni, kao i zbog pojačanog dubrovačkog interesa za rude i robu koji su se nudili i mogli steći na bosanskom tržištu od druge polovine 14. stoljeća, broj sačuvanih dokumenata značajno raste, a njihov sadržaj postaje raznovrsniji.

-Izložba će biti otvorena 28. februara (14 sati) u prostorijama Muzeja Sarajeva (Brusa Bezistan) i trajaće  do 7. marta 2018.