Šta bi Evropa trebala naučiti od Bosne

http://i.huffpost.com/gen/2900608/images/n-SREBRENICA-MASSACRE-large570.jpg

Ono što karakterizira Bosance je fini balans između tradicije i modernizma, piše profesor i autor više od 20 knjiga.

Evropa se danas suočava sa velikom krizom zbog svojih muslimanskih zajednica, ali vjerujem da Evropljani mogu mnogo toga da nauče od male Bosne, smještene u zabačenom dijelu kontinenta, napisao je Akbar Ahmed, šef Islamskih studija na Američkom univerzitetu u Washingtonu i autor više od 20 knjiga.

U tekstu za Huffington Post, najčitaniji portal na svijetu, Ahmed navodi kako se i Evropljani i muslimani danas osjećaju kao pod opsadom:

„Gdje god da pogledaju, Evropljani su suočeni sa strašnim pričama o nasilju koja se povezuju sa muslimanima – ubistva zaposlenika Charlie Hebdoa u Parizu, iza kojih je uslijedio napad u Kopenhagenu; muslimani koji napadaju članove jevrejske zajednice u školama, muzejima, čak na pijacama; i muslimani u Velikoj Britaniji koje osuđuju i zbog iskorištavanja mladih djevojaka za seks, stvarajući od njih ovisnice o drogama i piću, i zbog strategija „trojanskog konja“ napravljenim da preuzmu škole i nametnu islamsku agendu.

Zauzvrat, muslimani se također osjećaju kao da su pod opsadom. Desničarske stranke dramatično su razvile negativan fokus na muslimane… Naprimjer, spašavanje imigranata na moru opisuju kao otvaranje vrata „milionima“ potencijalnih terorista. Velika okupljanja koja broje i 25.000 ljudi, organizovala je Pegida protiv muslimana. Žene pod hidžabom i džamije, na koje se gleda kao na simbole islama, učestalo se napadaju. Tri džamije su bile mete čak i u tradicionalno mirnoj Švedskoj. Zbog negativnog izvještavanja o njima, muslimani gledaju na medije kao na jednostrane i pristrasne.

‘Bosnaci su model za svijet’

Usred ove ružne konfrotacije šta nas Bosna može naučiti? Kako bih to otkrio posjetio sam Bosnu sa svojim istraživačkim timom na novom projektu „Put u Evropu“, u koju sam došao sa drugog kontinenta da proučavam islam u Evropi. Otkrili smo da nas je Bosna naučila kako da preživimo mržnju, čak i genocid. Bosanci su to uradili upijajući duh ilma (koji se prevodi kao življenje prema i u duhu znanja) koji je produbio saosjećanje i razumijevanje Drugih i intelektualnu znatiželju za svijet oko nas.

Ono što karakterizira Bosance je fini balans između tradicije i modernizma, između duhovne pouzdanosti i intelektualne poniznosti, između islamske prošlosti i moderne evropske misli. To nije lagano napraviti u bilo kojoj zajednici, ali za Bosance, koji su preživjeli pustošenje rata, genocida i izdaju komšija, to je dokaz i trijumf duha ilma.

Taj duh gori u Bosancima kao postojana svijeća u noći koja zrači nadu, znanje i vjeru. Uvijek ću se sjećati boli na licu Hatidže Mehmedović, majke iz Srebrenice koja je pokazivala na grobove svog supruga i dva sina u ljeto 2014. i govorila, dok se borila da ne pusti suzu, ne o osveti nego o pravdi.

Dr. Amineh Hoti, članica našeg istraživačkog tima, najbolje je opisala osjećaje cijelog tima o Bosancima: „Bosanci su među najdostojanstvenijim ljudima koje sam upoznala – oni su inteligentni, pametni, velikodušni, nježni i opraštajući – ljudi koji cijene znanje (ilm), poštovanje Drugog (adab) i humanost. Poznato je da nije postojao nijedan akt osvete od rata i agresije nad njima. Bosanci su primjer za muslimane (učeni i mnogi od njih su hafizi i znaju Kur'an napamet), a također su primjer za Evropljane (žive po standardima njihovih visokih vrijednosti kao što su ljudska prava, demokratija i intelektualna tradicija). Pod rizikom njihovog romantiziranja, Bosanci su model za ostale muslimane, svijet i čovječanstvo.“

Izvor: Agencije

Previous GODIŠNJICA MINIRANJA MOSTA U BRČKOM: Za ubistvo preko 100 civila niko nije odgovarao
Next BOSNA U VRIJEME BANA KULINA (I) – 'Od Kulina bana i dobrijeh dana.'

You might also like

RIJEČ

Jergovićima je samo Bošnjak s Čevljanske koride pravi Bošnjak

Jergovićima, Bazduljima, Gatalima, Raspudićima, Komšićima, Bajrovićima i Nikšićima je okej 100.000 Bošnjaka na Čevljanskoj koridi, ali nije okej sarajevski, stolački i iftar u Konjević polju. Šta hoće poručiti i reći

RIJEČ

Na današnji dan, 6. avgusta ‘95 probijena je blokada i oslobođen Bihać koji je pod opsadom bio 1201 dan

Na današnji dan, 6. avgusta ‘95 probijena je blokada i oslobođen Bihać koji je pod opsadom bio nevjerovatnih 1201 dan. Piše: Dragan Bursać Bihać i bihaćka regija, “ugostile” su u proteklom

RIJEČ

OTVORENO PISMO EUROPI

Povijest je svjedokom da smo se, mi ljudi,  često (nakon velikih nesreća) pitali zašto neki pojedinci ili politički projekti (koji su donijeli velike nesreće) nisu zaustavljeni na vrijeme. Jedna linija