Stav bh. akademika: Pitanje Sutorine riješiti na Međunarodnom sudu pravde

Bosni i Hercegovini treba dati poštenu šansu da spor sa Crnom Gorom u vezi sa Sutorinom bude riješen na Međunarodnom sudu pravde, jer BiH ima pravne i realne šanse da dobije svoju teritoriju nazad, zaključeno je danas na sastanku Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca.

Granični kamen sa napisom “Ercegovina”, na ulazu u Igalo – Herceg Novi

“Sutorina u Bokokotorskom zaljevu na Jadranskom moru prije par mjeseci bila je “naučna fantastika” a sada je u BiH važan problem”, mišljenja je profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Suad Kurtćehajić.

Govoreći o Sutorini Kurtćehajić je istakao kako se BiH treba ugledati na susjednu Hrvatsku koja će na Međunarodnom sudu pravde riješiti pitanje granice sa Srbijom.

“Naš zahtjev je da Sutorini treba dati poštenu šansu, da ovaj problem ide na međunarodni sud. Mi imamo najveće šanse, a Crna Gora nema argumente”, zaključio je Kurtćehajić.

Akademik i bivši sudija Ustavnog suda Jugoslavije, profesor Omer Ibrahimagić kroz historijsku retrospektivu podsjetio je kako je Sutorina odvijek bila u sastavu BiH sve dok je Crna Gora nije “ukrala”.

“BiH ima granice, to mogu tvrditi kao pravnik, međunardno određene prije 137. godina na Berlinskom kongresu. Kasnije je sa tim granicama BiH ušla u Kraljevinu Srba Hrvata i Slovenaca (SHS)”, istakao je Ibrahimagić.

Podsjetio je na historijski podatak da je BiH u sastavu Kraljevine SHS u svojim granicama kasnije ušla i u sastav Kraljevine Jugoslavije.

“Tada se umjesto oblasti u BiH, izvršila podjela na banovine. Tu je BiH najlošije prošla. Ona je podijeljena na četiri banovine, jedan dio BiH se zvao Drinska banovina, išla je duboko prema Srbiji, skoro sva zapadna Srbija je bila u toj banovini. Osnovana je i vrbavska banovina sa sjedištem u Banjoj Luci i cijeli jugozapadni dio pripao je ovoj primorskoj banovini. Jugoistočni dio Bosne pripao je Zetskoj banovini. Crna Gora tada nije bila politička jedinica i kasnije je donosena uredba da se unutar banovina mogu pojedine općine prenositi iz jednog sreza u drugi”, kazao je Ibrahimagić i dodao da su tada općine Kruševica i Sutorina prenesene u Bokokotorski srez.

Bosna i Hercegovina je, prema njegovim riječima, na taj način “izgubila” teritorij koji joj je odvijek pripadao i koji je ranije utvrđen Berlinskim kongresom.

“Umjesto da Crna Gora prizna krađu teritorije BiH i da je vrate, jer je BiH ušla sa tom teritorijom u Kraljevinu SHS, oni tamo plaćaju lobiste u Americi da prave pritisak na BiH da ne postavlja pitanja granice. Nakon 552. godine prvi put jedno predstavničko tijelo naroda BiH, a to je sada ovo ovdje, odlučuje o granicama BiH, do sada su to odlučivali okupatori”, istakao je Ibrahimagić.

On je govoreći o Sutorini, naglasio kako zahtjeva od Parlamenta BiH da prema susjednim državama BiH polaze od granica koje su utvrđene Berlinskim kongresom.

“Hrvatska će pred međunarodnim sudom tražiti utvrđivanje granica sa Srbijom. Zašto bismo mi koji nismo ni članovi NATO-a i Evropske unije olako poklonili dio teritorije za neke buduće dobre odnose? Crna Gora nikad kroz historiju nije bila dobar susjed Bosni i Hercegovinu. Ti dobrosusjedski odnosi su raščišćeni računi u prošlosti”, zaključio je Ibrahimagić.

Sutorina u Bokokotorskom zaljevu na Jadranskom moru, ukupne površine 75 kvadratnih kilometara, koja je do tada pripadala Bosni i Hercegovini, dodijeljena je 1947. godine tadašnjoj Narodnoj Republici Crnoj Gori. Učinjeno je to, kako se navodi, dogovorom Đure Pucara i Avde Hume u ime BiH, te Blaže Jovanovića u ime Crne Gore, uz dopuštenje tadašnjeg državnog vrha SFRJ na čelu sa Josipom Brozom Titom i Vladimirom Bakarićem. Tako je drugi izlaz Bosne i Hercegovine na more, u dužini sedam kilometara, pripojen Crnoj Gori.

(AA)

Previous Stećci: Bosansko naslijeđe koje prepuštamo drugima
Next Hasiba Huremović: Majka koja je u genocidu u Srebrenici izgubila četvero djece i muža

You might also like

NAŠI DANI

Sutra susret Dritana Abazovića i Elmedina Konakovića

Predsjednik Vlade i rukovodilac Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore dr Dritan Abazović, sastaće se u četvrtak, 23. februara u Vili „Gorica“ sa ministrom inostranih poslova Bosne i Hercegovine Elmedinom Konakovićem. Nakon sastanka, u 12.45 planirane

NAŠI DANI

Vlasti Srbije žele srušiti džamiju u izgradnji: Muslimani u Zemunu pokušavaju sačuvati građevinu

Protekla dva dana dešava se prava drama u beogradskom naselju Zemun polje. Muslimani ovog dijela Beograda danonoćno stražare ispred svog vjerskog objekta kako bi spriječili njegovo rušenje. Pored stava i

SANDŽAK

Njegošev rođendan neće biti državni praznik Crne Gore – Bošnjačka stranka pokazala snagu!

Crnogorska vlada povukla je danas iz skupštinske procedure prijedlog da dan rođenja Petra II Petrovića Njegoša bude proglašen državnim praznikom. Vlada do sada nije obrazložila razloge povlačenja izmjena Zakona o