Stogodišnjica Husinske bune: Položeni vijenci na spomenicima Husinskom rudaru

Stogodišnjica Husinske bune: Položeni vijenci na spomenicima Husinskom rudaru

Nizom aktivnosti danas i sutra u Tuzli će se obilježiti 100 godina od podizanja Husinske bune zbog odluka i prevara tadašnjih monarhističkih vlasti u Bosni i Hercegovini.

Rudari su se pobunili zbog smanjenih nadnica i odluke o deportaciji slovenačkih rudara koji su tih godina radili u tuzlanskoj Kreki.

U nadaleko poznatoj Husinskoj buni sedam rudara će svojim životima platili cijenu borbe za svjetliju budućnost, dok će se Juri Keroševiću na teret staviti ubistvo žandara Đorđa Reljića. Keroševića su najprije osudili na smrt vješanjem, ali je ta kazna preinačena u kaznu dugotrajnog zatvora od 20 godina. Kerošević je odslužio 17,5 godina robije u zeničkom zatvoru, odakle je 1937. godine pušten na slobodu.

Stotinu godina kasnije u tuzlanskom prigradskom naselju Husino položeni su vijenci na spomenik Husinskom rudaru, a isto je učinjeno i u parku kod Bosanskog-kulturnog centra Tuzlanskog kantona u Tuzli, javlja AA.

Obilježavanje stogodišnjice Husinske bune nastavlja se u ponedjeljak Okruglim stolom o temi: ”Socijalna (ne)pravda u politici“, obilježavanju 60. rođendana Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, dok je centralna svečanost predviđena tačno u podne kada će se otkriti tabla na objektu koji je izgrađen na mjestu i po uzoru na nekadašnji Radnički dom u Kreki, u kojem je decembra 1920. godine sindikat rudara donio Odluku o stupanju u generalni štrajk rudara Bosne i Hercegovine.

Upriličit će se izložba „Naša Kreka“, autorica Nataše Perić i Vesne Isabegović, a obilježavanje će se okončati naučnom konferencijom „100 godina Husinske bune“ u organizaciji JU Centar za kulturu Tuzla u Međunarodnoj galeriji portreta Tuzla.

Previous Vučić o ukidanju entiteta Rs: Taj koji bi to da radi ne želi dobro miru i stabilnosti na Balkanu
Next Izbori u Mostaru: Slaba izlaznost u Starom Gradu

You might also like

HISTORIJA

Kako je u 19. vijeku spašen bosanskohercegovački izlaz na more

Sutorina i Neum, odnosno Klek, kako se taj dio naše zemlje nazivao prije urbanog razvoja ovog kraja, bili su na meti aspiracija velikih svjetskih sila skoro dva posljednja stoljeća. Dakako,

HISTORIJA

Na današnji dan rođen je Mehmed Spaho

  Na današnji dan (13. mart 1883.) u Sarajevu je rođen Mehmed Spaho, bošnjački političar i vođa Jugoslavenske muslimanske organizacije (JMO). Jedno od njegovih značajnih političkih dostignuća je “turski paragraf”.

HISTORIJA

Vladarski dvor u Kraljevoj Sutjesci sa dvorskom kapelom posvećenom sv. Grguru čudotvorcu, vezanom za bosansku crkvu

  Kraljevski dvor u Sutjesci je sagrađen u prvoj polovini ili krajem prve polovine 14. stoljeća u vrijeme jednog od najznačanijih vladara srednjovjekovne Bosne bana Stjepana II Kotromanića. U 14.