Stogodišnjica Husinske bune: Položeni vijenci na spomenicima Husinskom rudaru

Stogodišnjica Husinske bune: Položeni vijenci na spomenicima Husinskom rudaru

Nizom aktivnosti danas i sutra u Tuzli će se obilježiti 100 godina od podizanja Husinske bune zbog odluka i prevara tadašnjih monarhističkih vlasti u Bosni i Hercegovini.

Rudari su se pobunili zbog smanjenih nadnica i odluke o deportaciji slovenačkih rudara koji su tih godina radili u tuzlanskoj Kreki.

U nadaleko poznatoj Husinskoj buni sedam rudara će svojim životima platili cijenu borbe za svjetliju budućnost, dok će se Juri Keroševiću na teret staviti ubistvo žandara Đorđa Reljića. Keroševića su najprije osudili na smrt vješanjem, ali je ta kazna preinačena u kaznu dugotrajnog zatvora od 20 godina. Kerošević je odslužio 17,5 godina robije u zeničkom zatvoru, odakle je 1937. godine pušten na slobodu.

Stotinu godina kasnije u tuzlanskom prigradskom naselju Husino položeni su vijenci na spomenik Husinskom rudaru, a isto je učinjeno i u parku kod Bosanskog-kulturnog centra Tuzlanskog kantona u Tuzli, javlja AA.

Obilježavanje stogodišnjice Husinske bune nastavlja se u ponedjeljak Okruglim stolom o temi: ”Socijalna (ne)pravda u politici“, obilježavanju 60. rođendana Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, dok je centralna svečanost predviđena tačno u podne kada će se otkriti tabla na objektu koji je izgrađen na mjestu i po uzoru na nekadašnji Radnički dom u Kreki, u kojem je decembra 1920. godine sindikat rudara donio Odluku o stupanju u generalni štrajk rudara Bosne i Hercegovine.

Upriličit će se izložba „Naša Kreka“, autorica Nataše Perić i Vesne Isabegović, a obilježavanje će se okončati naučnom konferencijom „100 godina Husinske bune“ u organizaciji JU Centar za kulturu Tuzla u Međunarodnoj galeriji portreta Tuzla.

Previous Vučić o ukidanju entiteta Rs: Taj koji bi to da radi ne želi dobro miru i stabilnosti na Balkanu
Next Izbori u Mostaru: Slaba izlaznost u Starom Gradu

You might also like

HISTORIJA

Bosna u očima Petra Masarechija 1624. godine

.. Rim hoće da točno sazna prilike kod nas. Zato on traži i dobiva g. 1623. izvještaj od provincijala Bosne Srebreničke fra Marijana Pavlovića, rodom iz rudarske varoši Olova. Još iste

HISTORIJA

Godišnjica Fojničke ahdname: Jedan od najstarijih dokumenata o ljudskim pravima u historiji

Danas je 553. godine od izdavanja Ahdname sultana Mehmeda II Fatiha, koju je po osvajanju Bosne 28. maja 1463. izdao u taboru Milodraž kod Fojnice. Čuvena Ahdnama smatra se jednim

HISTORIJA

Muftija Murat Šećeragić: Spojio ahmediju i crvenu petokraku

  U vrijeme kad historijska istina o zbivanjima tokom Drugog svjetskog rata postaje složenija i manje jasna, ali ne zbog novih naučnih otkrića, koja bacaju bitno drugačije svjetlo na događaje iz